Dr. Parvoleta Peteva diplomirala je na Medicinskom sveučilištu u Sofiji s počastima 2014. godine. Od 2015. godine dio je tima Odjela za reumatologiju UMBAL-e “Sofiamed” na čelu s prof.dr.med. Marinchevom.
2019. godine uspješno je položio državni ispit i stekao specijalizaciju iz reumatologije.
Dr. Peteva je godišnji predavač na nacionalnim reumatološkim kongresima, autorica je članaka i posjeduje certifikate iz mišićno-koštane ultrasonografije, sudjeluje na međunarodnim edukacijama u Njemačkoj, Italiji, Češkoj.
Počasni predavač na Sveučilištu u Sofiji. Obavlja reumatološke konzultacije, dijagnostiku i liječenje degenerativnih i upalnih bolesti zglobova, sistemskih bolesti vezivnog tkiva, mišićno-koštanog sustava, kostiju, zglobova i mišića.
– Dr. Peteva, kako znamo da bolujemo od gihta, postoje li simptomi koji bi nam to govorili?
– Prije prve krize gihta većina pacijenata ne zna da boluje od ove bolesti. Izraz giht dolazi od grčke riječi za zamku za nogu. Prvi simptomi su oštra i iznenadna bol u jednom zglobu – često, ali ne uvijek, palcu noge, praćena toplinom i crvenilom, otežano hodanje.
Treba pojasniti da giht i povišena mokraćna kiselina u serumu nisu ista stvar. Svaki dan dolaze pacijenti s povišenom mokraćnom kiselinom koji misle da boluju od gihta i sami su se liječili.
dr. Parvoleta Peteva
Visoka razina mokraćne kiseline u serumu – hiperurikemija – česta je pojava kod muškaraca i žena u postmenopauzi.
Asimptomatska hiperurikemija je metabolička abnormalnost koja godinama može prethoditi razvoju tipične kliničke slike gihta, dovodi do povećanja faktora kardiovaskularnog rizika, često je u kombinaciji s pretilošću, arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom te zahtijeva liječenje.
Redoviti preventivni pregledi s mjerenjem mokraćne kiseline u serumu i konzultacije s reumatologom pomažu u verificiranju rizičnih bolesnika, terapiji i sprječavanju razvoja gihta. Obiteljska anamneza gihta, bolesti bubrega ili uzimanje određenih lijekova također stavlja grupe pacijenata u rizik od razvoja gihta.
– Postoji li sezonsko pogoršanje bolesti i kako ga razlikovati?
– Razine mokraćne kiseline u serumu su individualne i dijelom ovise o nepromjenjivim čimbenicima kao što su spol i genetska predispozicija.
Drugi dio čimbenika koji dovode do bolesti, poput prehrane, tjelesne težine, režima vježbanja i crijevnog mikrobioma može se modificirati. Literatura pokazuje da razine mokraćne kiseline u serumu imaju cirkadijalni ritam – mijenjaju se unutar dana, ali i kroz godišnja doba, s najvišim razinama u proljeće i ljeto. Dodatno toplo vrijeme s dehidracijom tijela pomaže koncentrirati serumsku mokraćnu kiselinu i krizu gihta. Moja praksa pokazuje da je koncentracija praznika uz konzumaciju hrane bogate purinima i alkohola najčešći uzrok sezonalnosti kod bolesnika s gihtom.
Liječnik je objasnio kako spriječiti razvoj gihta
– Nakon postavljanja dijagnoze, postoje li koraci u liječenju koje svaki pacijent mora proći? Koje pretrage i pregled kod specijaliste reumatologa trebamo učiniti?
– Giht je česta bolest od velike društvene važnosti, no unatoč tome postoje brojni mitovi i pogrešna praksa u njezinoj dijagnostici i liječenju, a prije svega njegovu dijagnozu postavlja liječnik reumatolog. Reumatolozi su stručnjaci koji mogu razlikovati primarni giht od onog povezanog s nekom drugom bolešću i pružiti dosljedno liječenje kako bi spriječili pacijente da kroniziraju bolest s razvojem gihtnog artritisa s tofusima.
Liječenje visoke razine mokraćne kiseline u serumu bez žaljenja, akutne krize gihta i kroničnog gihta s tofusima različite su stvari. Liječenje svakog pacijenta je individualno i prilagođeno popratnim bolestima. Ako je lijek pomogao nekome s gihtom, to ne znači da je pravi za vas. Često prve krize gihta prolaze same od sebe, što pacijentima daje povjerenje da se s njima mogu sami nositi bez posjeta specijalistu. Cilj susreta s reumatologom je ne samo kontrola akutne boli i normalizacija mokraćne kiseline u serumu, već i edukacija bolesnika o bolesti i terapiji.
– Koliko je važno kontrolirati bolest?
– Važno je kontrolirati giht zbog njegovog prirodnog tijeka – ponavljanih napadaja s različitim duljinama “svjetlih razdoblja” koji na kraju, ako se ne liječe, dovode do kroničnog iscrpljujućeg artritisa s gubitkom funkcije zgloba. Poznata je i povezanost gihta s drugim bolestima poput arterijske hipertenzije, infarkta miokarda, moždanog udara, pretilosti, dislipidemije, dijabetesa tipa 2 i bolesti bubrega, psorijaze. Bol i upala, gihtični tofi i ograničenja u tjelovježbi i prehrani smanjuju kvalitetu života naših pacijenata.
Pacijenti nas često pitaju koliko dugo trebaju uzimati lijekove ili držati dijetu. Ne postoji univerzalni odgovor. Postizanje i održavanje vrijednosti mokraćne kiseline od 340-360 µmol/L te redovita kontrola reumatologa čimbenici su koji omogućuju prelazak na nefarmakološku terapiju bolesti.
Korisni recepti za giht
– Koliki postotak pacijenata u vašoj ambulanti boluje od gihta i ima li porasta ove bolesti koja slovi za “pošast” XXI. stoljeća?
– Svakodnevno se susrećemo s pacijentima s gihtom. To je ujedno i jedan od najčešćih razloga hitnog posjeta reumatologu zbog akutne boli i upale. Mislim da su oni jedni od najtežih pacijenata za liječenje, jer ih treba uvjeriti u potrebu dugotrajnog praćenja i terapije.
Većina pacijenata kaže da ne uzimaju hranu za koju je poznato da uzrokuje napade gihta, ne žele dugotrajno uzimati lijekove i ne žele često raditi krvne pretrage. Ovdje dolazi naša odgovornost kao reumatologa da objasnimo prirodu bolesti, kako može napredovati i do kakvih komplikacija može dovesti bez potrebnog liječenja.