Još jednu dobrobit sviranja glazbenih instrumenata istaknuli su istraživači u nedavnoj studiji čiji su rezultati objavljeni u Scientific Reports.
Prema zaključcima istraživačkog tima sa Sveučilišta u Bathu, Čini se da učenje klavira blagotvorno djeluje na kapacitet mozga za obradu slika i zvukova, a također pomaže u borbi protiv tuge i održavanju boljeg raspoloženja.
Konkretno, istraživači su pokazali da su početnici koji su uzimali sate klavira samo jedan sat tjedno, primijetili, unutar samo 11 tjedana, značajno poboljšanje u prepoznavanju audiovizualnih promjena u okolini, dok su izjavili da su iskusili manje simptoma depresije, stres i tjeskoba.
Kako bi došli do ovih zaključaka, istraživači su proučavali 31 odraslu osobu, koji su bili podijeljeni u tri skupine:
- grupa koja je učila svirati glazbu
- skupina koja je slušala glazbu i
- kontrolna grupa
Ispitanici bez prethodnog glazbenog iskustva ili obuke upućeni su da završe tjedne jednosatne sesije. Dok su ti sudionici učili svirati glazbu, volonteri u druge dvije grupe ili su slušali glazbu ili su to vrijeme koristili za dovršavanje domaće zadaće.
Istraživači su otkrili da se, u roku od samo nekoliko tjedana od početka nastave, poboljšala sposobnost ljudi da obrađuju multisenzorne informacije, točnije slike i zvukove. Poboljšana “višeosjetilna obrada” ima prednosti za gotovo svaku aktivnost kojom se bavimo, od vožnje i prelaska ulice do pronalaska nekoga u gomili ili gledanja televizije.
Kroz glazbenu obuku, audiovizualna obrada postala je preciznija u raznim zadacima. Oni koji su pohađali satove klavira točnije su odgovorili na testove u kojima su trebali utvrditi jesu li se zvučni i vizualni “događaji” dogodili u isto vrijeme. Nasuprot tome, nije uočena odgovarajuća koordinacija kognitivnih sposobnosti kod ispitanika grupe koja je slušala glazbu ili grupe koja nije slušala glazbu.
Nalazi su također otkrili da su sudionici prijavili smanjenje simptoma depresije, anksioznosti i stresa nakon sviranja klavira. Autori zaključuju da će se glazbeno obrazovanje pokazati korisnim u upravljanju problemima mentalnog zdravlja. Povezano istraživanje je u tijeku.
Kognitivni psiholog i glazbeni stručnjak dr. Karin Petrini s Odsjeka za psihologiju na Sveučilištu u Bathu objasnila je: “Mi to znamo sviranje i slušanje glazbe često donosi radostali ovom studijom želimo saznati više o neposrednim učincima koje kratko razdoblje učenja glazbe ima na naše kognitivne sposobnosti.”
“Učenje instrumenta poput klavira složen je zadatak. Zahtijeva od glazbenika čitanje partiture, kreiranje pokreta i praćenje slušne i taktilne povratne informacije kako bi prilagodio svoje daljnje radnje. U znanstvenom smislu, proces kombinira vizualne i slušne elemente i rezultira multisenzornim obrazovanjem,” dalje objašnjava.
“Naša otkrića sugeriraju da to ima značajan pozitivan učinak na način na koji mozak obrađuje audiovizualne informacije, čak i u odrasloj dobi, kada plastičnost mozga opada.”
ygeiamou.gr
