Postoji li “čarobna” dijeta koja može zaštititi naše srce? Čini se da pregled dokaza istraživanja Europskog kardiološkog društva (ESC) djelomično daje odgovor u biljne hrane a u jednom biljnoj prehrani. Naime, znanstvenici daju detaljne informacije o tome što bismo trebali konzumirati iu kojim količinama ako želimo zaštititi svoje srce od kardiovaskularnih bolesti.
Dakle, trebamo li potpuno izbaciti meso iz prehrane?
Prema novim podacima, u početku su obrađeni i crveno meso, povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, iz piletine, budući da ne postoji odgovarajuća korelacija ako se konzumira umjereno (do tri porcije od 100 grama tjedno). Crveno meso s druge strane (tj. govedina, svinjetina i janjetina) treba je ograničeno na dvije porcije od 100 g tjedno i prerađeno meso (npr. slanina, kobasice, salame) ograničeno na povremenu upotrebu.
Ali crveno meso možete zamijeniti obogaćujući svoju prehranu mahunarke (do četiri obroka od 180 grama tjedno) koji su prikladan izbor za unos proteina. Crveno meso i dalje možete zamijeniti piletinom, ali također u ograničenim porcijama.
Što se tiče ribanjihova umjerena konzumacija (dva do četiri obroka od 150 grama tjedno) također se povezuje s prevencijom kardiovaskularnih bolesti, iako može postojati zabrinutost oko održivosti ove opcije.
Što se tiče voće i povrće, njihov unos treba povećati na 400 grama dnevnog unosa. Uostalom, kada konzumiramo više voća i povrća, imamo manji rizik od razvoja ateroskleroze. Što se njih tiče orašasti plodovipreporučuje se šaka (oko 30 grama) dnevno.
Novi podaci dodatno oslobađaju krivnje mliječni proizvodi, jer kada se konzumiraju u umjerenim količinama iu kontekstu uravnotežene prehrane, nisu povezani s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, nije važno jesu li proizvodi niski udjelom masti, ali je važno ograničiti ih na sljedeći način: male količine od sira (tri porcije od 50 grama tjedno) i umjerenim unosom jogurt (200 grama dnevno).
Zapravo, autorica istraživanja Gabriele Riccardi sa Sveučilišta u Napulju Federico II tvrdi da su njihova korisna svojstva posljedica činjenice da su proizvodi fermentacije, što pogoduje crijevnim bakterijama, koje igraju ključnu ulogu u smanjenju kardiovaskularnog rizika.
Osim toga, hrana sa visok glikemijski indeks, poput bijelog kruha i bijele riže, također treba ograničiti na dva obroka tjedno jer se povezuju s povećanim rizikom od ateroskleroze. Još bolje ako ih zamijenite odgovarajućim namirnicama cijelo zrno i hranu koja ima nizak glikemijski indeks.
Što se tiče pića, kave i čaj (do tri šalice dnevno) povezani su sa smanjenim kardiovaskularnim rizikom, dok gazirana pića, uključujući niskokalorične, povezani su s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Dobra vijest je da alkohol a osobito vino, ako se ograniči na najviše dvije čaše dnevno za muškarce i jednu čašu za žene ili limenka piva, povezuje se s manjim rizikom od srčanih bolesti u usporedbi s većim količinama ili čak apstinencijom od alkohola. Naposljetku, vijest je jako dobra i za ljubitelje čokolade, jer dnevno mogu sigurno pojesti 10 grama tamne čokolade.
Malo eksperimentiranja uvjerit će vas da napravite ove pozitivne promjene u svom životu, ne tretirajući ih kao zadatak, već kao način života. To je jedino rješenje da uživate u hrani punim plućima i da se s vremenom osjećate zdravije.
ygeiamou.gr