Štitnjača je endokrina žlijezda, smještena u prednjem dijelu vrata. Etimologija riječi (štit + vrsta) označava oblik velikog štita.
Štitnjača sintetizira, pohranjuje i oslobađa hormone štitnjače u krv, koji reguliraju mnoge metaboličke funkcije. Ovi hormoni su neophodni za pravilan rad svih tkiva i organa u tijelu.
Posljednjih godina bilježi se povećana učestalost bolesti štitnjače, no one se često ne prepoznaju odmah zbog nespecifičnih simptoma. Bolesti vezane uz štitnu žlijezdu dijele se na morfološke, poput guše i čvorova na štitnjači, koji mogu skrivati neku malignu bolest, te funkcionalne, odnosno hiperfunkciju (hipertireozu) ili hipofunkciju (hipotireozu) žlijezde.
Međutim, moguće je da i morfološke i funkcionalne bolesti postoje istovremeno, na primjer, netko može imati čvorove na štitnjači i hipotireozu ili hipertireozu.
Uzroci su različiti, a njihovo istraživanje ovisi o procjeni liječnika, a posebno endokrinologa. Tu spadaju nasljedni uzroci, izrazito stresan način života, ali i toksične tvari iz okoline (endokrini disruptori), posebice kada je riječ o autoimunim bolestima, poput Gravesove bolesti i Hashimotovog tireoiditisa, od kojih boluje većina populacije.
Simptomi
Simptomi hipo- i hipertireoze su nespecifični i pogoršavaju se s trajanjem bolesti ako se ne liječe. To su umor, slabost, poremećaji pamćenja, tjelesne težine, plodnosti, gastrointestinalne smetnje, psihičke fluktuacije i/ili kožne manifestacije. Gušavost i čvorovi na štitnjači se uočavaju ili prilikom pregleda kada dovoljno narastu, ili zbog pritiska susjednih organa (disfagija, otežano disanje), ili naravno na preventivnom pregledu kod endokrinologa.
Kako se postavlja dijagnoza?
Krvnim pretragama provjerava se funkcija žlijezde, mjerenje razine hormona štitnjače, te se radi test autoimunosti, mjerenje razine antitijela štitnjače. Morfološke bolesti dijagnosticiraju se i prate slikovnim metodama, kao što su ultrazvuk ili aksijalna ili magnetska rezonancija. Ako postoje kvržice, liječnik može preporučiti scintigrafiju, koja daje podatke o njihovoj funkcionalnosti, ili punkciju kako bi se procijenila kakvoća stanica u kvržici na mogućnost zloćudnosti.
Tko je najugroženiji? Čvorovi u štitnjači pokazuju određeni stupanj nasljeđa, pa bi se rođaci oboljelih osoba trebali pregledati. Što se tiče zloćudnih bolesti štitnjače, povijest zračenja u području vrata je čimbenik rizika. Također, potrebno je provjeriti funkciju štitnjače u slučaju trudnoće i razvojnih poremećaja djece.
Kakav je tretman?
Endokrinolog ima odgovarajuće znanje za vođenje istraživanja i liječenja. Liječenje hipotireoze je svakodnevna primjena tiroksina i zahtijeva specijalističko znanje endokrinologa za personalizaciju doze, prema potrebama organizma. Hipertireoza se liječi ili konzervativno lijekovima, radioaktivnim jodom ili kirurški. Kirurško liječenje preporuča se u slučajevima velikih guša ili čvorova koji uzrokuju fenomen pritiska, a posebno kada pobuđuju sumnju na malignitet. Posljednjih godina, invazivne tehnike uklanjanja štitnjače dosta su se razvile i kada ih izvode specijalizirani kirurzi imaju vrlo mali rizik od komplikacija i brz postoperativni oporavak.
ygeiamou.gr
