Ključnu važnost odgovarajućeg i kvalitetnog sna naglašavaju istraživači jer sve veći broj istraživanja povezuje nesanicu s ozbiljnim prijetnjama zdravlju. U novoj studiji, objavljenoj u BMJ Open Respiratory Research, znanstveni tim ističe povezanost između lošeg sna i najčešćeg respiratornog poremećaja, ističući da je rizik od astme veći kod onih koji ne spavaju dobro ili dovoljno.
Konkretno, prateći stotine tisuća odraslih osoba iz Britanije u razdoblju od 9 godina, istraživački tim je zaključio da nedovoljno odmora potiče genetsku osjetljivost na astmu, potencijalno smrtonosnu bolest pluća.
“Naši dokazi sugeriraju da i spavanje i genetski čimbenici igraju važnu ulogu u riziku od razvoja astme”, piše glavni autor studije, Fuzhong Xue, profesor na Sveučilištu Shandong. “Kombinacija lošeg sna i visoke genetske osjetljivosti povezana je s više nego dvostrukim rizikom od razvoja stanja”, dalje objašnjava.
Istraživači su pregledali 455 405 članova UK Biobank, velike baze podataka o zdravlju. Sudionici u dobi od 38 do 73 godine upitani su o različitim čimbenicima spavanja, uključujući:
- trajanje sna,
- hrkanje
- prekomjerna dnevna pospanost,
- nesanica i
- bi li sebe opisali kao “jutarnji” ili “večernji” tip osobe.
Istodobno je kod svakog sudionika procijenjen genetski rizik od astme prema broju mutacija astme u njihovom genomu. Na temelju toga, otkriveno je da se oko 1 od 3 suočio s “visokim” genetskim rizikom (150 429), dok su ostali sudionici ravnomjerno podijeljeni u kategorije umjerenog ili niskog rizika.
Rezultati su došli do važnog zaključka: Oko 1 od 5 (19%) slučajeva pacijenata s astmom može se spriječiti ako ljudi poboljšaju kvalitetu ovih 5 karakteristika.
“Daljnja analiza pokazala je da zdrav način spavanja može smanjiti rizik od astme kod ljudi s visokom genetskom osjetljivošću za 37%. Ali to u isto vrijeme pokazuje da dovoljno sna smanjuje rizik bez obzira na genetske čimbenike. “Loš san neovisno o tome povećao je rizik za 55%, što je stopa slična riziku od genetske predispozicije”, tvrde istraživači.
Biološki, ova povezanost može se objasniti mogućnošću da nedostatak sna oštećuje dišne putove, uzrokujući upalu. “Prethodna istraživanja pokazala su vezu između nedovoljno sna i kronične upale.”
Istraživači su definirali zdrav obrazac spavanja kada osoba spava 7-9 sati svake noći, rijetko ili nikad ne doživljava nesanicu, ne hrče i ne zaspi tijekom dana. Otprilike 1 od 6 (73 223) ispunio je te kriterije, a spavanje većine ocijenjeno je lošim (97 915) ili dobrim (284 267).
Nesanica je raširen problem, uzrokovan različitim čimbenicima suvremene svakodnevice, uključujući pretrpanost dnevnog rasporeda obavezama, ali i povećan stres. Na primjer, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, oko 1 od 3 odraslih Amerikanaca kaže da se ne odmara ili ne spava dovoljno, dok milijuni ljudi diljem svijeta pate od astme.
Rano otkrivanje i liječenje poremećaja spavanja moglo bi pomoći u smanjenju rizika od problema s disanjem, ističu istraživači. “S obzirom na to da loš san u kombinaciji s visokom genetskom predispozicijom više nego udvostručuje rizik od astme, obrasci spavanja mogu se predložiti kao učinkovita intervencija u načinu života za sprječavanje buduće astme, posebno za pojedince s visokom genetskom predispozicijom”, zaključuju istraživači.
ygeiamou.gr