Probuditi djecu za školu, pripremiti doručak, sjesti u auto i zapeti u prometu…. Uz sve ove aktivnosti na rasporedu od trenutka kad otvorimo oči, vjerojatno ne čudi da su jutarnji sati ujedno i oni koji nam stvaraju najveći stres.
Konkretno, rezultati nove britanske ankete, koja se temeljila na odgovorima približno 2 tisuće odraslih osoba, također su otkrili točno vrijeme kada anksioznost doseže “plafon”: u 7:23 ujutroodnosno kada se roditelj već probudio i razmišlja o svim obavezama koje slijede.
Sudionici su čak zamoljeni da nabroje stvari koje ih najviše stresiraju, a među prvih pedeset stvari na tom popisu su pad u prometu, prolijevanje nečega po tepihu i kasno buđenje. Ipak, vjerojatno ne čudi da se odrasli svakodnevno susreću s tri stresna događaja, a žene ih dožive sat vremena ranije od muškaraca.
Ali gdje je izvor stresa? Prema odgovorima sudionika, glavni uzroci svakodnevnog stresa su umor, za 46% sudionika, neredovit san (36%) i naporan dan na poslu (33%). Kao rezultat toga, veća je vjerojatnost da će ih ti stresni događaji frustrirati – za 32% -, stresirati ih – za 23% – i ostaviti ih umornima – za 21%.
Nadalje, odrasli su rekli da obično imaju pet stvari na umu odjednomdok je 16% reklo da vjerojatno doživljava više stresnih događaja tijekom dana od ostalih.
Naravno, dugotrajni stres nije održiv za tijelo, a stručnjaci upozoravaju da se, ako tijelo stalno držimo u pripravnosti, aktivira tjelesna reakcija “bori se ili bježi”.
Kao rezultat toga, povećava se proizvodnja adrenalina, što zauzvrat pokreće rad srca i krvni tlak. Oslobađa se i više kortizola, što povećava količinu šećera u krvotoku.
Iako je ovaj mehanizam bio koristan za ljudski opstanak u divljini kako bi reagirao na neposrednu prijetnju, u suvremenom svijetu, ako ovaj sustav ostane aktiviran, stvaraju se brojni zdravstveni rizici za organizam.
ygeiamou.gr