Helensko kardiološko društvo obavještava građane o iznenadnoj srčanoj smrti, koja nije rijetka pojava kako u Grčkoj tako iu inozemstvu.
Iznenadna srčana smrt je iznenadni i nepredvidivi prestanak rada srca i/ili disanja.
Ako se ne liječi odmah, trajno oštećenje mozga nastaje unutar 4 minute. Svaki dan u Attici imamo otprilike 7-18 ispada, oko 20% ispada događa se na javnim mjestima, dok je od tih 50-85% zbog šoka ritma (tj. tretiraju se električnim udarom).
Obično saznamo da se netko loše osjećao, bolove u prsima, lepršanje ili lepršanje, ubrzane ili nepravilne otkucaje srca, izrazitu iscrpljenost, obilno znojenje, otežano disanje, vrtoglavicu, pa je na kraju prevezen u bolnicu privatnim vozilom ili vozilom hitne pomoći.
Koji su uzroci iznenadne srčane smrti?
Iznenadna srčana smrt posljedica je ili akutne mehaničke disfunkcije srca, kao u slučaju opsežnog akutnog infarkta miokarda, ili teške aritmije, koja izravno utječe na hemodinamski status bolesnika.
Aritmije koje dovode do iznenadne srčane smrti nisu jednostavne aritmije koje svi doživljavamo.
To su ozbiljne aritmije koje dovode do trenutnog hemodinamskog kolapsa, jer se srce ne može učinkovito kontrahirati kako bi opskrbilo tjelesne organe krvlju.
Te aritmije su ventrikularna tahikardija i ventrikularna fibrilacija. Jedina mogućnost oporavka je hitna liječnička intervencija i davanje električne struje – defibrilacija, posebnim aparatom koji se zove vanjski defibrilator, kako bi se ritam vratio u normalan sinusni ritam.
Automatski vanjski defibrilatori mali su, lagani i relativno jeftini uređaji koji automatski detektiraju otkucaje srca i isporučuju šok, a namijenjeni su osobama koje nisu liječnici. Rana defibrilacija (unutar 3-5 minuta) znači preživljenje od 50-70%, dok svaka minuta odgode smanjuje preživljenje za 10%.
Skraćivanje vremena intervencije je nužno, s obzirom da se pravovremenom defibrilacijom spektakularno povećava preživljenje unesrećenog bez neuroloških oštećenja. Ovi se uređaji osim u bolnicama i domovima zdravlja nalaze i na raznim mjestima s velikim brojem ljudi, poput zračnih luka, zrakoplova i trgovačkih centara, a za njihovo korištenje potrebna je posebna (jednostavna) obuka.
Prevencija iznenadne aritmične srčane smrti je ključna. Ključno načelo prevencije je rana dijagnoza temeljne bolesti srca koja uzrokuje iznenadnu smrt i njezino liječenje.
Bolesti koje imaju povećan rizik od ozbiljnih aritmija su:
- Koronarna bolest srca – s prethodnim infarktom miokarda
- Dilatacijska kardiomiopatija
- Hipertrofična kardiomiopatija
- Valvularne bolesti
- Razne aritmološke bolesti s genetskom pozadinom
S obzirom na činjenicu da je iznenadna srčana smrt česta pojava i na sportskim terenima, Helensko kardiološko društvo već dugi niz godina u svakoj prilici ističe apsolutnu nužnost pregleda prije sporta koji je važan i imperativ, jer iznenadna smrt može biti izbjegnuta.
Ujedno ima i posebnu preventivnu vrijednost jer se mogu dijagnosticirati neki patološki nalazi koji zahtijevaju ili prekid intenzivne sportske aktivnosti ili isključivanje nekih oblika tjelovježbe.
U dobi ispod 30 godina ukupno je 60% iznenadnih smrti uzrokovano nasljednim kardiovaskularnim bolestima i zbog toga je posebno važno, kada se postavi dijagnoza kardiovaskularne bolesti, provjeriti ostale članove oboljelove obitelji.
Stoga je preventivni kardiološki pregled za one koji se bave sportom ili se namjeravaju baviti nužan imperativ uz uzimanje dobre obiteljsko-individualne anamneze sportaša, klinički pregled i načelno elektrokardiogram.
Također je dobro da ga u redovitim intervalima ponavljaju liječnici sa posebnim znanjem.
Također – kada je riječ o djeci i sportskim programima u kojima sudjeluju, roditelji ne bi smjeli zanemariti preventivni pregled srca svoje djece.
Imperativ je da na sportskim borilištima uvijek postoji vanjski defibrilator kao i osoblje educirano za CPR (liječnici i bolničari), a od iznimne važnosti postaje certificirana i pravilna obuka građana za Kardiopulmonalnu reanimaciju koja u kritičnom trenutku može spasiti život. .
Neophodno je da se defibrilacija primijeni odmah nakon srčanog zastoja. Ako srce ne radi normalnim ritmom unutar 5 minuta, to će biti kobno. Ako se defibrilira unutar prve minute od srčanog zastoja, pacijentove šanse za preživljavanje su približno 90%.
Svaka minuta koja prođe kritična je za pacijentovo preživljavanje. Ako se dekompenzacija odgodi dulje od 10 minuta, izgledi za preživljavanje značajno su smanjeni i postaju gotovo nulti.
Helensko kardiološko društvo je sa svojim certificiranim seminarima (od strane Europskog vijeća za reanimaciju – koje je službeno znanstveno tijelo za certifikaciju KPR-a na europskoj razini) dalo sve od sebe u informiranju i edukaciji javnosti i zdravstvenih djelatnika svih prethodnih godina, sa stotinama certificirani CPR seminari diljem zemlje i tisuće polaznika.
Ovi seminari se tiču i Basic Life Support (BLS – Basic Life Support – 4 sata), građani su obučeni i certificirani (korištenje CPR i defibrilatora), i Specialized Life Support (ALS – Advanced Life Support – 2×10 sati) u kojem su obučeni i zdravstveni radnici su certificirani.
Hellenic Cardiology Society, kao “core” Znanstveno društvo, ima ugovor s ERC-om na temelju kojeg je samo u posljednje 3 godine obučilo 5500 građana za BLS (i 350 liječnika za ALS u posljednje 3 godine.