Možda ste primijetili da vam je zamrzivač ponekad “spržio” hranu za koju ste mislili da ste je pažljivo zamrznuli. Ali kako prepoznati opekline nastale njihovim pogrešnim zamrzavanjem?
Kod povrća ili voća, znakovi “opekotine” su naboranje njihove vanjske kore, promjena boje i različite boje “krpe” koje se pojavljuju na njihovoj površini.
Meso ili riba mogu izgledati bez boje, sa sivim ili bijelim mrljama – ledenim kristalima – ili mjestimično suho. Što se tiče okusa, “spaljeno” meso je očito inferiorno. Možete ga, naravno, “obrijati” nožem ili odrezati oštećeni dio da sačuvate ostatak. Ako ga skuhate takvog kakvog jest, bit će teže ukloniti oštećene dijelove.
Njihov suživot u loncu tijekom kuhanja utječe na cjelokupni okus jela. Ako se opet “opeklina” proširila na cijeli komad, trebali biste ga baciti. Možda nije štetno, ali je toliko suho i bezukusno da nije za jelo.
Kruh i razna peciva suše se na rubovima ili se na nekim mjestima stvrdnu.
Jednako neugodna posljedica lošeg čuvanja u zamrzivaču je čudan i prodoran miris trule trave koji ispušta “zagorjela” hrana.
Što uzrokuje opekotine u zamrzivaču?
Do “gorenja” dolazi zbog sublimacije hrane – procesa u kojem se led pretvara u vodenu paru, suši i stvrdnjava hranu. Kad god temperatura u vašem zamrzivaču poraste iznad -17,7◦ C, dolazi do sublimacije. Ovo “zapaljivanje” jednostavno je posljedica kontakta hrane sa zrakom. I dok naizgled izgledaju odbojno, to ne mora nužno značiti da su te namirnice neprikladne ili opasne za konzumaciju.
Stoga moramo poduzeti neke mjere kako bismo spriječili njihovo “zagorijevanje”, uglavnom zato što je tekstura zagorjele hrane vrlo neugodna, a okus u cjelini osjetno pogoršan.
Kako izbjeći problem?
Hrana “gori” zbog nedovoljne zaštite od zraka koji je zarobljen u njenom omotu i “krade” joj vlagu, suši je ili mjestimično stvrdnjava.
Čak i ako smo u početku izbacili zrak, on uspije ući čak iu vrećice ili posude, ako ih ne hermetički zatvorimo.
Niti jedno pecivo ne stavljamo direktno, kakvo smo kupili, u njegovu rastresitu i potpuno neprikladnu za zamrzavanje, celofansku ambalažu, koja omogućuje da se na nekim mjestima navlaži, a na drugim mjestima stvrdne.
Postoje spremnici za čuvanje hrane posebno dizajnirani za zamrzavanje od deblje plastike ili stakla.
Iako je prikladno ponovno koristiti uobičajene posude za transport hrane, one su zapravo beskorisne za zamrzavanje hrane. Lako ulazi zrak ili su jednostavno pretanke i ne štite od hladnoće. Isto vrijedi i za obične plastične vrećice.
Koristite samo vrećice, staklenke i posude s oznakom “koristiti za zamrzavanje”. Iako su skuplji, dugoročno ćete uštedjeti novac ako ne bacate hranu koja je zagorjela u zamrzivaču.
Što se tiče prozirne folije, njome štitimo samo neke prethodno zamrznute namirnice koje ćemo zajedno s njihovim kutijama staviti u zamrzivač.
Ako zamrzavamo meso u mesnom papiru, ono bi trebalo ležati na voštanoj strani papira i potrebno ga je staviti u ziplock vrećicu za zamrzavanje radi bolje zaštite.
Postoji, naravno, poseban stroj za zatvaranje vrećica – koji stvara vakuum zraka – ali svaka druga metoda koja uklanja zrak pruža relativnu zaštitu.
Olakšava rukovanje njima tako što hamburgere ili komade mesa odvojite masnim papirom ili papirom za zamrzavanje prije nego što ih stavite u posebnu vrećicu.
Također je korisno na pakiranjima zabilježiti što smo čuvali i datum zamrzavanja, kako ne bismo prekoračili preporučeni rok trajanja u zamrzivaču.
Što duže hrana stoji u zamrzivaču, to više gubi okus, nekima prije nego drugima. Zato moramo često pregledavati zamrzivač i donositi namirnice koje treba odmah konzumirati.
Skratite “kopanja”, s otvorenim vratima zamrzivača kako biste izbjegli temperaturne oscilacije.
Način na koji se zamrzivač odleđuje također igra ulogu. U samoodmrzavajućem tipu, koji se automatski uključuje i isključuje kako ne bi uhvatio led, hrana se ne odmrzava, ali brže “zagori”. Ako imate drugi zamrzivač koji se ne odmrzava sam, trebali biste u njega pohraniti svu hranu koju planirate čuvati dulje vrijeme, a kratkotrajne namirnice držite u zamrzivaču ili u uspravnom zamrzivaču koji se sam odmrzava. .
Koliko hrana traje u zamrzivaču?
POVRĆE
Već smrznuto povrće u originalnom pakiranju 1 godina
Avokado 5 mjeseci
Grašak 8 mjeseci
Zelena i crvena paprika i čili 3 – 4 mjeseca
Kukuruz 8 mjeseci
Zimska ili jesenska tikva (kuhana) 1 godina
Tikvice ili ljetne tikve 8 mjeseci
Mrkva 1 godina
Cvjetača 1 godina
Brokula 1 godina
Cikla 1 godina
Gljive (kuhane) 1 god
Gljive (sirove) 8 mjeseci
Celer-celer 1 godina
Šparoge 1 godina
Rajčice 3-4 mjeseca
Mahune široke ili okrugle 1 god
Lisnato povrće 8 mjeseci
VOĆE
Voće već zamrznuto u izvornom pakiranju 1 godina
Marelica 6 mjeseci
Trešnje 6 mjeseci
Brusnice 1 godina
Jabuke 4 mjeseca
Banane 8 mjeseci
Breskve 4 mjeseca
Gotovi sokovi 1 godina
MESO – UKUSNI PROIZVODI
Iznutrice (jetra, bubrezi itd.) 4 mjeseca
Šunka 2 mjeseca
Mljeveno meso (i pljeskavice) 4 mjeseca
Piletina ili puretina (cijela) 1 godina
Piletina (rezak) 9 mjeseci
Divljač (raw) 8-12 mjeseci
Kobasice 3 mjeseca
Špek i panceta 3 mjeseca
Odresci 8 mjeseci
Rebra (svinjetina, junetina, janjetina) 4-12 mjeseci
Meso na žaru 1 mjesec
RIBA PLODOVI MORA
Nemasna ili bijela riba (bakalar, bakalar, iverak, list) 6 mjeseci
Masna riba (palamida, skuša, losos) 3 mjeseca
Jastog (kuhan) 2 mjeseca
Jastog (sirovi ili živi) 3 mjeseca
Škampi (sirovi) 4 mjeseca
Rakovica (kuhana) 2 mjeseca
Rakovica (sirova ili živa) 3 mjeseca
Rakovi (sirovi) 4 mjeseca
Školjke (kuhane na pari) 3 mjeseca
Sipa, hobotnica ili lignja (sirova) 4 mjeseca
časopis za masline.gr