Kada vegetarijanska prehrana može postati opasna po zdravlje? Novija studija bilježi “sitni” tisak biljne prehrane i hranu koju treba izbjegavati
Smjernice prehrane za izbjegavanje pojave raznih opasnih i kroničnih bolesti od strane stručnjaka jasne su: povećajte unos biljnih vlakana i smanjite konzumaciju mesa. No, što se događa kada ni u tim slučajevima proizvodi nisu toliko čisti i neprerađeni, iako bez materijala životinjskog podrijetla?
Novija studija, objavljena u The Lancet Regional Health — Europe, ističe da nisu svi biljnoj prehrani jednako zdravo kao da uključuju hiperprocesirana hrana -kao što su zamjene za meso, voćni sokovi ili slatkiši- povećava se rizik od srčanog i moždanog udara. Nasuprot tome, kada se biljna hrana poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova minimalno obrađuje, odnosno čisti, izrezuje i pakira, ali konzumira većim dijelom onakva kakva je u prirodi, ima zaštitni učinak protiv kardiovaskularnih bolesti.
“Konzumacija proizvoda biljnog podrijetla može biti korisna, djelujući kao zaštitni štit od zdravstvenih problema, ali može biti i rizik – sve ovisi o stupnju obrade te hrane”rekla je glavna autorica studije dr. Renata Levy, istraživačica u Centru za epidemiološka istraživanja prehrane i zdravlja na Sveučilištu São Paulo (Nupens/USP) u Brazilu.
Ultraprerađena hrana je brojnim studijama označena kao opasna po zdravlje, ugrožavajući normalnu težinu, srce, pa čak i mozak. Nalaze se na policama svih supermarketa, a proizvedeni su tako da su izuzetno ukusni i praktični jer ne zahtijevaju puno vremena za pripremu.
RELEVANTNI ČLANCI
Povećana opasnost
Ono što je značajno u vezi s najnovijom studijom jest da se usredotočila na zdravstvene učinke visoko prerađene biljne hrane, uspoređujući je s minimalno prerađenom biljnom hranom. Kako bi to postigli, istraživači su koristili informacije o prehrani oko 118.000 ljudi u dobi od 40 do 69 godina, prikupljene iz baze podataka UK Biobank. Te su informacije kasnije povezane s bolničkim zapisima i podacima o smrtnosti u vezi s razvojem čimbenika kardiovaskularnog rizika.
Prema rezultatima, superprocesirana hrana biljnog podrijetla povećao rizik od kardiovaskularnih bolesti za 5%, dok su shodno tome povećali rizik prerane smrti za 13 posto. Istraživači su također otkrili da je za svakih 10% ultra-prerađene biljne hrane zamijenjene svježom, smrznutom ili minimalno prerađenom biljnom hranom, rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti smanjen za 7%, dok nudi smanjenje od 13% u rizik od smrti od bolesti srca.
Više od polovice ultraprerađene hrane biljnog podrijetla proučavane u studiji bili su pakirani kruh, peciva, peciva, kolači i kolačići, ali i čips, pomfrit, bezalkoholna pića, smrznute pizze i zamjene za meso poput kobasica i hamburgera.
“Aditivi u hrani i industrijski zagađivači prisutni u ovoj hrani mogu uzrokovati oksidativni stres i upalu, dodatno pogoršavajući rizike”rekla je prva autorica Fernanda Rauber, istraživačica na Nupensu sa Sveučilišta u São Paulu. “Stoga naši rezultati podupiru pomak prema izboru hrane biljnog podrijetla koji uzima u obzir stupanj obrade za poboljšanje kardiovaskularnih zdravstvenih ishoda.” završava.
Pročitajte također:
Namirnice koje uzrokuju upale i slabe pamćenje za 4 tjedna
Ukusna hrana koja povećava rizik od srčanog udara za 10% – koliko je porcija loše
Opasne namirnice koje povećavaju težinu, masno tkivo i opseg struka
