Kao i mnoge druge stvari na svijetu, često pretpostavljamo da se naša hrana jednako razgrađuje. Stoga bacamo ostatke hrane, ne razmišljajući da bismo pravilnim održavanjem ili planskim kuhanjem mogli uštedjeti taj otpad.
Osim ekonomskog gubitka koji doživljavamo, naši ostaci koji završe na odlagalištima proizvode metan, plin koji se smatra opasnijim od ugljičnog dioksida.
Što možemo učiniti da smanjimo bacanje hrane kod kuće?
U nastavku su neke od najpopularnijih metoda konzerviranja hrane koje se lako mogu izvesti u vašoj kuhinji i metoda za sprječavanje otpada. Prije nego počnete upamtite da svi novi procesi (osobito na početku) zahtijevaju vrijeme i strpljenje.
Hlađenje
Najlakši i najčešći način, pogotovo sada kada su hladnjaci postali “pametni” i mogu vas čak i obavijestiti kada im se nešto pokvari na policama. Kako bi metoda bila još učinkovitija, označite na pakiranjima kada ste ih stavili u hladnjak kako biste točno znali vrijeme njihovog čuvanja. Odaberite višekratnu ambalažu i tako dodatno smanjite količinu smeća koje možete ostaviti u okolišu.
Namirnicu u hladnjaku možete držati do tri mjeseca, ovisno o sastavu, a da joj se okus puno ne promijeni. Ne zaboravite zabilježiti datume hlađenja kako biste točno znali koliko dugo nešto možete držati prije nego što ga pojedete.
Sušenje
Jedna od najstarijih metoda konzerviranja hrane za koju nije potrebna komplicirana oprema. Jedna od njegovih najvećih prednosti je koncentracija u manjoj količini rasute hrane. Gotovo sve namirnice mogu se sušiti (mislite na sušene rajčice ili sušeno voće). U početku bi se moglo činiti malo teškim, ali uz pravi alat (sokovnik, oštri noževi, velike zdjele i staklenke za pohranu) i malo vježbe postaje vrlo lako.
To je idealna metoda ako namirnicu želite čuvati cijelu godinu, pogotovo ako namirnicu držite dobro zatvorenom i daleko od vlage.
Vrenje
Još jedna prilično raširena metoda koja uključuje kiseljenje, čuvanje u salamuri (konzerviranje) i fermentaciju. Sve metode koriste svježe povrće, ocat i začine kako bi se hrana dulje očuvala. Fermentacija je teža, dok je ukiseljenje jednostavnije. Proces je, međutim, otprilike isti: povrće, poput krastavaca ili mrkve, stavi se u staklene posude, uroni u kiselu otopinu, poput octa, i drži nekoliko tjedana, dok mu okus postaje kiseliji.
Kad se nešto ukiseli može se čuvati gotovo mjesec dana, a ako se konzervira ili fermentira onda može stajati i do 6 mjeseci bez otvaranja ili izlaganja visokim temperaturama i suncu.
Kako kod kuće neće ostati ostataka hrane
Kako biste smanjili bacanje hrane, od početka tjedna planirajte što ćete svaki dan kuhati. Izračunajte količine koje želite napraviti, kupite prave sastojke i ako imate vremena, skuhajte rano za cijeli tjedan. Tako ćete imati gotovu hranu i nećete biti uvučeni u kupovinu u supermarketu.
marieclaire.gr