Što bi moglo poći po zlu? Što smo mogli učiniti drugačije? Što ako…? Ako se sve češće osjećate iscrpljeno, možda ste i umorni od stalnih misli koje vam se motaju po glavi. Teško je zakočiti trkaći um, ali kada to učinimo, tijelo će nam biti zahvalno.
Dr. Seth J. Gillihan, psiholog specijaliziran za svjesnu kognitivno bihevioralnu terapiju, nabraja sve dobrobiti.
Fizičke dobrobiti
Manje napetosti: Iako se psihički javlja stalna zabrinutost, ona ima duboke učinke na tijelo, stvarajući stalnu pozadinu napetosti mišića, posebno u vratu i ramenima.
Više energije: Stres koji nastaje neprestano aktivira reakciju borbe-bijega-zamrzavanja, što je doista iscrpljujuće. Manjom brigom taj bi se stres mogao produktivno iskoristiti.
Bolje spavaj: Manje briga znači mirniju noć.
Manje nervoze: Smanjena tjeskoba dopušta živčanom sustavu da se opusti, ostavljajući stalno stanje budnosti tijela iza sebe.
Mentalne koristi
Više prostora za razmišljanje: Što biste mislili da vam um nije stalno pun tjeskobnih misli? Do te spoznaje ćemo doći tek kada prestanemo toliko brinuti.
Veća udobnost s neizvjesnošću: Anksioznost se definira kao teškoća suočavanja s nepoznatim. Dakle, kada manje brinemo, lakše smo prigrlili neizvjesnu budućnost.
Lakše donošenje odluka: Dobro prosuđivanje zamagljeno je tjeskobnim mislima pa je teško donositi odluke, ponekad čak i o jednostavnim stvarima poput onoga što odjenuti. Bistriji um vodi do jasnijeg razmišljanja i lakšeg donošenja odluka.
Bolja koncentracija: Sukladno tome s donošenjem odluka, a koncentracija postaje bolja kada zabrinutost ne krade stalno našu pozornost.
Povećana kreativnost: Manje brige stvara prostor za fleksibilnost i kreativno razmišljanje jer je naše razmišljanje jasnije.
Wellness
Manje razdražljivosti: Kada smo zabrinuti, teško je biti strpljiv i ugodan. Manjom brigom poboljšava se i naš odnos s drugima. A bolji odnosi znače jednu brigu manje.
Veći užitak u životu: Konačna nagrada za manje brige je da život jednostavno postaje bolji. Stalna briga je težak teret.
Kako manje brinuti
Iako riješiti se stresa misli nije najlakša stvar, psihologinja otkriva korake koji će nam dati slobodu, radost i osjećaj veće lakoće.
Korak 1. Preispitajte korisnost zabrinutosti
Ponekad osjećamo da nam to pomaže da riješimo svoje probleme ili da budemo spremni ako stalno razmišljamo o nečemu. Međutim, većinu vremena briga ne nudi nikakvu prednost.
Korak 2. Vratite svoju svijest u sadašnjost
Praksa svjesnosti može utemeljiti razmišljanje u “sada”. Dopustite svojim osjetilnim iskustvima da vam pomognu usredotočiti se na ono što se upravo sada događa. Osjetite kako vam stopala udaraju o tlo i kako tijelo sjedi u stolcu.
Korak 3. Prihvatite ono čega se bojite
Ne pokušavajte riješiti sve svoje brige – jer jednostavno je to uzaludno. Umjesto toga, prihvatite da se ono zbog čega ste zabrinuti može dogoditi. Ipak, prepoznajte granice onoga što kontrolirate i ako se vaša briga obistini, nosit ćete se s tim snagom i odlučnošću koji su vas doveli ovdje.
ygeiamou.gr