U bolnici ili izvan nje, na pregledima na predmetu ili na… pedijatrijskim pregledima, na dežurstvu ili druženju, jedno je od najčešćih pitanja koje liječnik čuje, u raznim varijantama, ali gotovo uvijek s istom zebnjom: “Kako ću spriječiti probleme sa srcem’? Odgovor je relativno jednostavan i uključuje niz radnji.
“Kako mogu spriječiti probleme sa srcem”?
Kako bismo spriječili srčane probleme, treba redovito odlaziti na preventivne preglede, zauvijek prestati pušiti, ostaviti se sjedilačkog života i početi vježbati, kontrolirati tjelesnu težinu i krvni tlak te, naravno, paziti na prehranu”, kaže Dr. Ioannis Palios, MD, PhD, kardiolog, doktor Sveučilišta u Ateni, direktor odjela za magnetsku tomografiju srca u bolnici Metropolitan.
Redoviti kardiološki pregledi
Preventivne pretrage uz klasične analize krvi uključuju i kardiološke pretrage. To uvijek počinje kliničkim pregledom kod kardiologa i detaljnom anamnezom kako naše tako i naše obitelji. Elektrokardiogram nam daje prve informacije o srcu, daje nam podatke o srčanom ritmu, frekvenciji, prisutnosti aritmije ili prisutnosti ishemije u mirovanju.
Međutim, to često nije dovoljno i potreban je ehokardiogram srca, tzv. triplex srca koji nam daje podatke o njegovim dimenzijama, debljini stijenki, sistoličkoj funkciji, srčanim zaliscima, eventualnoj prisutnosti tekućine kao i podatke o torakalnoj aorti.
Ljudi koji imaju čimbenike rizika poput pušenja, povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, obiteljske anamneze i određene nelagode često zahtijevaju test umora na traci za trčanje, dobro poznati test umora. U slučaju da netko ne može obaviti test umora, a prema procjeni kardiologa potreban je pregled prokrvljenosti srca, obavljaju se posebne pretrage poput CT koronarografije, scintigrafije miokarda, ehokardiografije s umorom, poznate kao stres eho. i magnetska rezonancija srca s umorom, poznata kao MRI stresa.
Kardiolog više puta na temelju ostalih nalaza može zatražiti dodatne pretrage poput 24-satnog snimanja EKG-a, poznatog kao holter ritma, u slučaju aritmija, 24-satnog snimanja tlaka u slučaju oscilacija krvnog tlaka i dr. više specijaliziranih pretraga ako ih smatra potrebnima.
Trajni prestanak pušenja
Pušenje dovodi do ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, uglavnom infarkta miokarda i moždanog udara. Također uzrokuje respiratorne bolesti poput kronične opstruktivne plućne bolesti i pokazalo se da povećava rizik od raka. Pasivno pušenje ima slične dramatične učinke na naše zdravlje.
Potreba za prestankom pušenja stoga je važna i za nas i za ljude oko nas. Prestanak pušenja je težak proces jer postoji mnogo razloga zbog kojih netko puši, poput ovisnosti o nikotinu, stresa i, vrlo često, navike. Međutim, kada netko odluči prestati pušiti može izaći kao pobjednik i riješiti se ove destruktivne navike.
Gimnastika
Tjelesno vježbanje koristi tijelu na mnogo načina:
1. Jača srce
2. Smanjuje kolesterol
3. Snižava krvni tlak
4. Poboljšava razinu šećera u krvi
5. Smanjuje tjelesnu težinu
6. Jača mišiće, kosti i zglobove
7. Poboljšava izdržljivost
8. Smanjuje stres
9. Poboljšava san
10. Podiže samopouzdanje.
Stoga je vrlo važno tjelovježbu uvrstiti u svakodnevne navike. Preporučuju se blage aerobne vježbe od najmanje 30 minuta i najmanje 4 puta tjedno, kao što su npr. plivanje, vožnja bicikla, brzo hodanje i sl.
Obratite pozornost na prehranu
“Odgovarajuća prehrana i gubitak težine mogu vam pomoći u snižavanju kolesterola, šećera i krvnog tlaka. Gubitkom samo 10% težine značajno ćete sniziti krvni tlak i rizik od budućeg srčanog udara.
Izbjegavajte hranu s visokim udjelom zasićenih masnoća poput mesa s vidljivom masnoćom, peradi s kožicom, kobasica, hladnog mesa, maslaca, pržene hrane poput krumpira, masnih vrhnja i margarina bilo koje vrste”, ističe liječnica.
Poslastice poput lisnatog tijesta, kroasana, slatkiša, punjenih keksa i čipsa treba jesti rijetko ili nikako. Također izbjegavajte unos soli i slane hrane kao što su slani, dimljeni, konzervirani, slani orašasti plodovi jer je poznato da povećani unos soli povisuje krvni tlak.
Pokušajte jesti hranu bogatu omega-3 i omega-6 masnim kiselinama kao što su losos, tuna, sardine, orasi i laneno sjeme. Preferirate hranu bogatu mononezasićenim mastima poput maslinovog ulja i badema kao i hranu bogatu vlaknima poput povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica.
„Da redovitim preventivnim pregledima, trajnom prestanku pušenja, tjelovježbi, kontroli tjelesne težine, kontroli tlaka, pažljivoj prehrani.
Zabranjeno meso s vidljivom masnoćom, perad s kožom, kobasice, suhomesnati proizvodi, maslac, pržena hrana poput pomfrita, mliječne kreme s visokim udjelom masti, margarin bilo koje vrste, lisnati komadići, kroasani, slatkiši, punjeni keksi, čips, sol i slana hrana poput slanih, dimljenih, konzerviranih, slanih orašastih plodova“, zaključuje g. Palios.
priče o zdravlju.gr
