Niže temperature, manje dnevnih sati i više vremena provedenog u zatvorenom prostoru mogu značajno utjecati na to kada, koliko, pa čak i što želimo konzumirati. Možda je to dio naše biologije, jer zimski mjeseci uzrokuju biološke promjene koje potiču glad i povećavaju želju za energetski gustom (i kaloričnom) hranom.
Postoje i drugi čimbenici, poput osjećaja stresa zbog promjena na poslu, školi i obiteljskom životu povezanih s COVID-19, koji mogu pridonijeti različitim obrascima prehrane.
Ali samo zato što smo skloniji uživanju u šalicama tople čokolade i beskrajnim zdjelicama čipsa ili tjestenine s umacima i sirom od kasne jeseni do proljeća, ne znači da moramo. Uostalom, izbor hrane može utjecati ne samo na našu težinu nego i na naše raspoloženje.
Zima zapravo može povećati osjećaj gladi
U većem dijelu naše zemlje ovo je doba godine hladnije i tamnije. Mogu li ti čimbenici utjecati na hranu koju želimo? Neki istraživači sumnjaju da hladno vrijeme može potaknuti evolucijski talog u nama da se ugojimo kako bismo preživjeli teške uvjete okoliša, kao što to čine mnoge druge životinje.
Prethodno istraživanje pokazalo je da su sudionici u prosjeku unosili 86 kalorija više dnevno u jesen u usporedbi s proljećem te da su jeli više masti i zasićenih masti u zimskim mjesecima. Ali istraživači koji su proveli tu studiju također su primijetili da je tijekom godine ta količina “dodatnih” kalorija bila prilično mala.
Druga je teorija da promjena godišnjeg doba može utjecati na ravnotežu nekih hormona koji kontroliraju glad i apetit. Prethodni pregled koji je razmatrao podatke o ljudima i životinjama otkrio je da sezonske promjene utječu na mnoge hormone povezane s glađu i apetitom, uključujući glukokortikoide, grelin i leptin.
Kraći dnevni sati također mogu igrati ulogu u želji za jelom. Sunčeva svjetlost jedan je od čimbenika koji pokreću oslobađanje hormona serotonina, neurotransmitera za kojeg se pokazalo da značajno poboljšava raspoloženje. Unos ugljikohidrata (zahvaljujući inzulinu koji se oslobađa kao rezultat) povećava razinu serotonina – zbog čega prethodna istraživanja sugeriraju da ljudi mogu žudjeti za ugljikohidratima kao načinom poboljšanja raspoloženja. To se posebno vidi kod ljudi sa sezonskom depresijom, koji mogu imati nižu razinu serotonina i raspoloženja zbog smanjene izloženosti sunčevoj svjetlosti.
Veća je vjerojatnost da ćemo zimi žudjeti za udobnom hranom
Naravno, činjenica da postoji veća vjerojatnost da ćemo žudjeti za čokoladnom pitom, kroasanima i sirom u zimskim mjesecima, a posebno tijekom stresne globalne pandemije, ne znači da je mudro pretjerivati. Ove žudnje su “hedonistička glad”. I dok se s vremena na vrijeme možemo prepustiti umjerenim količinama, svakako možemo odlučiti zadovoljiti svoj apetit i na zdravije načine.
Važno je napomenuti da često prejedanje tijekom zime također može biti rezultat prilike, a ne fiziologije. Ako ste u posljednje vrijeme tijekom pandemije radili ili učili od kuće, ovo vas stavlja vrlo blizu hladnjaka i smočnice.
Ako je vrijeme prehladno, vlažno ili ledeno da biste provodili puno vremena vani, to bi moglo još više ograničiti vaše aktivnosti, a mrak bi mogao postati znak da počnete grickati.
Zimi smo također manje aktivni i manje smo hidrirani. Stoga stručnjaci preporučuju tople napitke poput čaja ili čak samo toplu vodu s limunom kako biste se zagrijali. Osim toga, u prethodnoj studiji znanstvenici su otkrili da stvari koje nam daju toplinu, poput vrućeg tuša ili toplog napitka, mogu pomoći ljudima da se osjećaju sretnije i manje usamljeno.
Ako se namjeravate prepustiti žudnji – a većina se stručnjaka slaže da se povremeno isplati – pazite na svoje porcije i zamijenite ih zdravim opcijama kad god možete. Ako, na primjer, umirete za zdjelicom tjestenine i sira, zamijenite običnu tjesteninu opcijom od cjelovitog zrna pšenice i dodajte nemasne proteine u mješavinu, zajedno s malo povrća za vitamine i vlakna.
No, općenito, stručnjaci predlažu da u prehranu uključimo više zimskih namirnica, npr brokula, cvjetača, prokulica, losos, citrusi i mnoge juhe.
enallaktikidrasi.com