Možda će vas iznenaditi, ali s medicinske točke gledišta, stres nije loš u svim svojim oblicima.
Zdrave razine stresa pomažu u izgradnji otpornosti, kaže dr. Safia Debar, stručnjakinja za upravljanje stresom u Mayo Clinic Healthcare u Londonu.
Objašnjava razliku između dobrog i lošeg stresa i kako znati kada ste u opasnosti od preopterećenja.
Stres je fizička i psihička reakcija na zahtjev, a taj zahtjev može biti bilo što, kaže dr. Debar. Stres koji je dobar za nas i može nam čak dati osjećaj blagostanja je eustress, suprotno od distresa. Isti događaj – na primjer, brak – može uzrokovati obje vrste, ovisno o nečijoj perspektivi:
“Radi se o tome kako mi percipiramo taj stres i kako tijelo to podnosi. Kronični stres će utjecati na svaki organski sustav u tijelu: možete doživjeti tjeskobu, depresiju i probleme s probavom, na primjer.”
Što znači kada tijelo reagira na stresor?
Stres uzrokuje kaskadu reakcija unutar uma i tijela dok tijelo na njega reagira, kaže ona. Pod normalnim stresom, osoba kreće od početka opuštanja, nailazi na stresor, počinje odgovor na stres, raste do maksimuma, a zatim se vraća na početnu vrijednost.
Fizičke promjene koje se mogu dogoditi kada uočite prijetnju:
Aktivira se simpatički živčani sustav i proizvodnja glavnog hormona stresa kortizola.
Razmišljanje postaje negativno dok doživljavate ili predviđate nešto loše. Pažnja je previše usmjerena na ono što se događa.
Vaše srce, pluća i mišići pripremaju se za odgovor “bori se ili bježi”. Dolazi do povećanja otkucaja srca, krvnog tlaka i brzine disanja jer tijelo treba opskrbiti više kisika stanicama.
Probavni i reproduktivni sustav nisu potrebni, pa su njihove aktivnosti smanjene.
Imunološki sustav skreće pozornost s borbe protiv mikroskopskih napadača (npr. virusa ili stanica raka) i prebacuje se na upalni odgovor, povećavajući proizvodnju proteina zvanih citokini koji prilagođavaju ovaj proces.
Kada netko shvati da je prijetnja prošla, tijelo se počinje oporavljati od te reakcije i vraćati u normalno stanje. Prelazi u stanje “popravka, obnove i rasta” kako reakcija na stres jenjava.
Fizički, disanje i otkucaji srca usporavaju se, krvni tlak se normalizira, dulje udišete, napetost mišića se smanjuje, probavni i reproduktivni sustavi nastavljaju s normalnom aktivnošću i možda ćete početi govoriti drugima o prijetnji koju ste upravo doživjeli, kaže dr. Debar.
“Ako stres ide gore-dolje u tijelu, završili ste ciklus. Nema habanja, nema oštećenja”, kaže dr. Debar. “Zapravo, to je vjerojatno dobro za vas jer vodi do veće otpornosti. Ako ste ikada u životu preboljeli stresan događaj, u potpunosti ga obradili i dovršili taj ciklus, tada će sljedeće slično iskustvo koje ćete doživjeti biti blaže.”
Što se događa ako prođete kroz fazu pretjeranog stresa?
Međutim, kada je netko opetovano pod prevelikim stresom, sposobnost oporavka polako se smanjuje, kaže ona:
“Možete biti pod stresom i ostati tamo dugo vremena. Tada ste hipervigilantni, ali i umorni i tjeskobni. Ili vam je život bacio toliko stresora da vaše tijelo ne reagira adekvatno na svaki od njih. Štetu čini nedostatak oporavka/obnavljanja, a ne sam stresor.”
Ponekad ljudi misle da bi bilo bolje ne odgovoriti, dodaje dr. Debar, ali interno odgovor na stres i poplava njegovih internih aktivnosti i dalje se događa. Samo ostaju skriveni.
Stres: znakovi da ste u opasnosti od preopterećenja
Postoji nekoliko znakova da biste mogli biti u opasnosti od preopterećenja stresom. Vrijeme je da se s tim suočimo, kaže dr. Debar:
- Ako je stres neumoljiv i kontinuiran
- Ako se čini da je vaš stres izmakao kontroli i ne možete se opustiti ili se osjećate kao da “idete na autopilota”
- Ako imate problema s reguliranjem svojih emocija
- Ako se počnete… skrivati od života i/ili ljudi
- Ako osjetite fizičke simptome poput glavobolje, bolova u prsima, želučanih tegoba, problema sa spavanjem ili ako se češće razbolite
- Kronični stres može imati dugoročne posljedice na zdravlje. Ljudi koji imaju stalne tjelesne simptome ili smatraju da promjene načina života ne pomažu, trebali bi se posavjetovati s psihologom, kaže dr. Debar.
Izvor: onmed.gr