Kvinoja je postala jedna od najpopularnijih zdravih namirnica u svijetu. I to s pravom, budući da ne sadrži gluten, ima visok sadržaj proteina i jedan je od rijetkih biljnih izvora prehrane koji sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina.
Spada u pseudožitarice i pražitarice. Naziva se drevnim jer je ostao relativno nepromijenjen tijekom stotina, čak i tisuća godina. Inke su je nazivale “majkom svih plodova”. Dakle, dolazi nam iz Latinske Amerike (Čile, Bolivija i Peru), a uzgajaju ga stanovnici Anda gotovo četiri tisuće godina. To im je bila druga osnovna hrana nakon krumpira.
Postoje stotine kultiviranih vrsta kvinoje (gotovo 1800 vrsta), ali najčešće vrste koje se nalaze na tržištu su bijela, crvena i crna kvinoja. Može se skuhati za tren oka, skoro 15 minuta. Često se koristi kao zamjena za rižu i može se jesti na mnogo načina.
5 uvjerljivih razloga da uključite kvinoju u svoju prehranu
1. Velika nutritivna vrijednost
Kvinoja se smatra pseudo-žitaricom jer je zapravo sjemenka koja se priprema i jede kao žitarica. Ima toliku nutritivnu vrijednost da je za Inke bila sveta hrana, au današnje vrijeme se smatra superhranom.
1 šalica kuhane kvinoje (185 grama) sadrži: 8 grama proteina, 5 grama vlakana, 58% preporučenog dnevnog unosa mangana, 30% magnezija, 28% fosfora, 19% folne kiseline, 18% bakra, 15 % u željezu, 13 % u cinku, 9 % u kaliju i preko 10 % u vitaminima B1, B2 i B6. Također sadrži malu količinu omega-3 masnih kiselina. NASA-ini znanstvenici razmatraju slučaj da bi se kvinoja mogla uzgajati kao prva biljka u svemiru, uglavnom zbog jednostavne uporabe i visoke nutritivne vrijednosti.
2. Sadrži biljne tvari kvercetin i kemferol
Učinci takve zdrave hrane nadilaze vitamine i minerale koji su nam poznati. Postoje i drugi hranjivi sastojci koje je teško pronaći, kao što su određeni antioksidansi zvani flavonoidi, koji se nalaze u kvinoji. Konkretno, dva su ona koja su najviše proučavana, kvercetin i kaempferol.
Zapravo, sadržaj prvog u kvinoji čak je veći od sadržaja crvenog voća, poput brusnica. Studije na životinjama pokazale su da ove važne molekule imaju moćna protuupalna svojstva i antidepresivne učinke. Dakle, uključivanjem kvinoje u svoju prehranu značajno ćete povećati unos ovih nutrijenata.
3. Visoke količine vlakana
Veći i od većine drugih žitarica. A vlakna su dobra vijest za vaš probavni sustav. Kvinoja je također lakše probavljiva od mnogih drugih žitarica. U studiji British Journal of Nutrition, sudionici su izjavili da se osjećaju sitiji nakon što su jeli zob, kvinoju i heljdu nego kad su jeli rižu i pšenicu.
4. Zdravlje srca
Snižavanje LDL kolesterola dobro je za vaše srce, ali kvinoja može vašem srcu koristiti i na druge načine. Ove sjemenke, prema istraživanju objavljenom u Journal of Food Lipids, posjeduju mnoge prehrambene flavonoide povezane s unosom protiv rizika od smrti od srčanih bolesti. Osim toga, kvinoja osigurava mononezasićene masti kroz sadržaj oleinske kiseline, kao i omega-3 masne kiseline i alfa-linolensku kiselinu. Većina namirnica gubi svoje zdrave masne kiseline oksidacijom, ali kvinoja ih čuva.
5. Bez glutena
Bezglutenska dijeta preporučuje se osobama s celijakijom, izraženom intolerancijom na gluten. Iako je znanstvena zajednica još uvijek podijeljena oko bezglutenske dijete, mnogi je odlučuju izbjegavati. Velik postotak ljudi je čak izbjegava i bez dijagnoze celijakije.
Nažalost, na taj način ne uspijevaju apsorbirati hranjive tvari, bitne za njihov organizam, poput željeza i kalcija. S druge strane, kvinoja se može pokazati kao pametno rješenje, jer prirodno ne sadrži gluten, ali ima većinu potrebnih nutrijenata.
enallaktikidrasi.com