Zagreba Lajfhaki

Masna jetra: Je li kombinacija mediteranske i povremene dijete terapijska? Profesor objašnjava

G. Evangelos Hologitas, profesor patologije – Hepatologija EKPA predstavlja grčku studiju koja se fokusira na dobrobiti mediteranske prehrane i povremenog posta za pacijente s nealkoholnom masnom bolešću jetre

*Napisao Evangelos Hologitas, profesor patologije-hepatologije EKPA, 1. patološka klinika Opće bolnice u Ateni “Laiko”

g. Evangelos Hologitas

THE nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) karakterizira nakupljanje masti unutar hepatocita, stanje koje se naziva steatoza. NAFLD je najčešći uzrok kronične bolesti jetre u cijelom svijetu, a procjenjuje se da jedna od tri osobe u općoj populaciji boluje od NAFLD-a. Osim toga, 70%-90% pretilih ljudi i 70% bolesnika s dijabetesom (DM) tip 2 boluju od NAFLD-a.

Prema preporukama svih znanstvenih društava, Dijeta mediteranskog tipa (gdje je naglasak na konzumaciji povrća, voća i naravno maslinovog ulja) najbolji je prehrambeni izbor za oboljele od NAFLD-a. S druge strane, isprekidan (ili povremeni) post promovira se kao alternativna prehrambena strategija za gubitak težine i bolje upravljanje DM tipa 2 i/ili drugim kroničnim bolestima. Karakteriziraju ga izmjene između razdoblja posta i hranjenja. Postoje različite vrste isprekidanog posta, ali najpopularniji je vremenski ograničeno hranjenje (TRF) u kojem se svi obroci konzumiraju unutar određenog vremenskog okvira u danu, npr. 8 sati i suzdržavanje od konzumiranja kalorične hrane i pića (post) tijekom preostalih sati, npr. 16 sati. Sati posta trebaju biti ≥12 dnevno.

U posljednje vrijeme bilo je mnogo rasprava o tome je li kombinacija mediteranske prehrane i povremenog posta nudi veće prednosti u usporedbi sa svakim pristupom prehrani zasebno. Ova kombinacija (tj. mediteranska prehrana unutar određenog vremenskog okvira tijekom dana) već se preporučuje pacijentima s kardiovaskularnim bolestima, dok nekoliko tvrtki za dostavu obroka promovira ovu kombinaciju kao najučinkovitiju za mršavljenje i postizanje maksimalne dobrobiti za zdravlje. Ali kakve koristi kombinacija mediteranske i povremene prehrane može ponuditi pacijentima s NAFLD-om?

Odgovor na ovo pitanje tražila je studija “CHRONO-NAFLD PROJECT” predstavljena kao usmena komunikacija na nedavna Panhelenska hepatološka konferencija organizirana u Chaniji. Ova je studija bila rezultat znanstvene suradnje Odsjeka za dijetetiku Poljoprivrednog sveučilišta (gđa S. Tsitsou, L. Poulia i A. Papakonstantinou) i Medicinskog fakulteta Grčke akademije znanosti koju je vodio g. E. Hologitas, profesor hepatologije Grčke akademije znanosti na Sveučilištu “Laiko”.

Konkretnije, prikazani su rezultati tromjesečne nutritivne intervencije kod ukupno 49 bolesnika s NAFLD-om. Svi pacijenti su slijedili mediteransku prehranu i bili su randomizirani u jednu od 3 skupine: skupina bez vremenskog ograničenja u unosu hrane (jednostavna mediteranska prehrana), skupina s isprekidanom prehranom u kojoj su jeli između 8:00 ujutro i 18:00 sati, a zatim postili , i skupina s povremenim hranjenjem gdje su jeli od 12:00 do 22:00 sata, a zatim su postili. Svim pacijentima bilježen je niz antropometrijskih i laboratorijskih karakteristika, kao i količina masti u jetri, na početku i na kraju intervencije.

Na kraju tromjesečne nutricionističke intervencije ustanovljeno je da sve tri skupine pacijenata postigle su jednako značajan gubitak težine (u prosjeku 8% u svakoj skupini), smanjenje opsega struka, kao i normalizacija krvnog tlaka. Ali u svim ovim pozitivnim učincima koji su zabilježeni, provođenje isprekidane dijete nije nudilo ništa dodatno u usporedbi s jednostavnom mediteranskom prehranom bez vremenskog ograničenja.

Također, važan nalaz bila je činjenica da smanjenje masti u jetri Jednako su uspješni bili i pacijenti koji su slijedili jednostavnu mediteransku prehranu bez vremenskog ograničenja ili povremeni unos hrane gdje su jeli u 8:00 ujutro i 6:00 poslijepodne. Nasuprot tome, pacijenti koji su slijedili isprekidanu dijetu gdje su jeli između 12:00 u podne i 22:00 navečer, a zatim ostali na postu, nisu smanjili nakupljanje masti u jetri.

Zaključno, čini se da Povremeni post ne nudi nikakvu dodatnu korist u usporedbi s jednostavnom mediteranskom prehranom u bolesnika s NAFLD-om, potvrđujući to važnije je ono što jedemo nego kada jedemo (povremeno ili ne). Osim toga, čini se da primjena isprekidane dijete koju pacijent počinje jesti od podneva nadalje ne pomaže u smanjenju masti u jetri unatoč gubitku težine, što potvrđuje da takav pristup nije baš prijateljski nastrojen prema zdravlju organizma.

Ova otkrića, iako preliminarna, posebno su važna jer se radi o randomiziranoj studiji koja naglašava vrijednost mediteranske prehrane. Slična istraživanja provode se u drugim zemljama i njihovi se rezultati s nestrpljenjem očekuju kako bi se donijeli konačni zaključci. Do tada, a s obzirom na poteškoće praćenja isprekidanog posta tijekom dugog vremenskog razdoblja, važno je naglasiti važnost ove studije posebno za našu zemlju. I to zato što iako nam je mediteranska prehrana lakše dostupna u usporedbi sa stanovnicima drugih dijelova svijeta, nažalost je napuštamo u korist drugih “modernijih” obrazaca prehrane. Pa prisjetimo se i ponovno prihvatimo starog poznanika, mediteranske prehrane.

Pročitajte također:

Masna jetra: tri tiha neprijatelja jetre – tko bi trebao biti najoprezniji?

Jetra: Koliko joj prijeti trbuh – Tko je ugroženiji?

Hrana iznenađenja koja smanjuje masnoću jetre za 40%

Exit mobile version