Tijekom godina čovječanstvo je bilo na rubu uništenja zbog nekih bolesti. Nedostatak znanja i lijekova bili su ključni za visoku smrtnost.
Čovjek koji je ubio milijune: koji je bio ‘nulti pacijent’ španjolske gripe
Tako je, primjerice, u srednjem vijeku stalna prijetnja ljudskom zdravlju bila uzrokovana nedostatkom higijenskog i medicinskog znanja.
Dobra vijest je da je s vremenom određena bolest proučavana i da je kasnije otkriven lijek.
Međutim, postoji jedna bolest koja je do danas ostala povijesna i medicinska misterija. To je takozvano “englesko znojenje”.
Koliko dugo koronavirus nastavlja živjeti u ljudskom tijelu
U 15. i 16. stoljeću Europom je zahvatila misteriozna epidemija. Simptomi su povišena tjelesna temperatura u kombinaciji s glavoboljom, jakim bolovima u vratu, ramenima i udovima te jakom slabošću.
Sve je počelo temperaturom koja je trajala od pola do tri sata. Zatim je došlo tipično obilno znojenje i žeđ, popraćeno delirijem, ubrzanim pulsom, palpitacijama i bolovima u prsima.
Napokon je pacijent zaspao i više se nije probudio. Najstrašnija je ipak bila brzina kojom je bolest ubijala. Većina žrtava umrla je unutar 18 sati od pojave prvih simptoma. Potpuno su se oporavili samo oni koji su preživjeli prva 24 sata.
Radi li se o koronavirusu, evo najsmrtonosnijih pandemija koje su zaprijetile čovječanstvu
Između 1485. i 1551. “engleski znoj” buknuo je u pet velikih izbijanja. Manje smrtonosna varijanta iste bolesti, poznata kao “pikardijski znoj”, izbila je u sjevernoj Francuskoj oko 150 godina kasnije. Tijekom tog vremena bilo je gotovo dvije stotine izbijanja bolesti, ali je stopa smrtnosti bila znatno niža.
Pri prvom pojavljivanju bolest je u roku od mjesec dana usmrtila više od deset tisuća ljudi. Proputovala je cijelu Europu, stigla do Švicarske, Danske, Švedske, Norveške, Litve, Poljske i još istočnije – do Rusije. Bolest se posljednji put pojavila 1551. godine.
Za “englesko znojenje” karakteristično je da pogađa osobito imućne ljude i višu klasu. Najteže su bili pogođeni samostani, s velikim žrtvama svećenika.
Strah da vas ne uhvati: najsmrtonosnije bolesti na svijetu
Vjeruje se da je stigao i do kraljevske obitelji, a Anne Boleyn, supruga kralja Henrika VIII., zarazila se i preživjela. Njoj se pripisuje i misteriozna smrt Arthura Tudora – najstarijeg sina Henrika VII.
Moderni znanstvenici sugeriraju da je bolest možda uzrokovana nepoznatim hantavirusom koji prenose glodavci.
Kod ljudi hantavirus uzrokuje smrtonosnu infekciju pluća koja uzrokuje simptome slične gripi, poput groznice, kašlja, bolova u mišićima, glavobolje i letargije. Stopa smrtnosti je do 36%.
Postalo je poznato koliko godina COVID-19 skraćuje život
Drugi sumnjivac je arbovirus, koji se širi krpeljima i komarcima. Čini se da se “engleski znoj” pojavljuje nakon razdoblja dugotrajne kiše i poplava u nekim područjima. Zapravo, neki moderni znanstvenici za bolest krive vlažnu englesku klimu.
Ako je arbovirus uzrok, to može objasniti zašto viši, hladniji dijelovi Britanskog otočja – Škotska i Wales – ostaju nepromijenjeni.
Ostale hipoteze kreću se od botulizma koji se prenosi hranom do antraksa. Na kraju, teško je reći o kojoj se točno bolesti radilo. Kao i većina epidemija, nestala je iznenada kao što se i pojavila, osim nekoliko izoliranih incidenata – jedan u Tivertonu 1644. odnio je 443 života.
Što je intubacija i je li opasna?
Jedina bolest koja sliči ovoj bolesti je “pikardijski znoj”, odnosno “ratna groznica”, koja je uzrokovala brojne epidemije u Njemačkoj, Belgiji, Austriji, Švicarskoj i Italiji u 18. i 19. stoljeću.
Učestalost izbijanja hantavirusa u moderno doba relativno je rijetka. Tijekom Korejskog rata (1950. – 1953.), korejska hemoragijska groznica, koja se proširila među trupama, bila je uzrokovana infekcijom hantavirusom. Jedan od deset koji ga dobije umre.
Ovo je prvi put da je virus identificiran. Ime mu dolazi od rijeke Hantan u Južnoj Koreji. Od tada je u svijetu bilo samo nekoliko slučajeva.zdrave.to
Lajkajte zdrave.to i na Facebooku gdje ćete pronaći još puno korisnih i zanimljivih stvari