Čak i umjerena konzumacija alkohola nepovoljno utječe na gotovo svaki dio mozga. To su zaključci istraživanja provedenog na više od 25.000 ljudi u Velikoj Britaniji, a prenosi Guardian.
Studija je pokazala da što se više alkohola konzumira, to je volumen mozga manji.
Što znači da što više pijete, to vam je mozak lošiji, a rizik od demencije i Alzheimerove bolesti raste.
“Ne postoji prag za štetno pijenje – svaka količina alkohola je loša. “Zahvaćen je gotovo cijeli mozak, a ne samo određena područja kao što se ranije mislilo”, kaže voditeljica studije dr. Anya Topivala, viša klinička predavačica na Sveučilištu Oxford.
U ovoj studiji korištena je britanska Biobank, velika baza podataka osmišljena da pomogne istraživačima u dekodiranju genetskih čimbenika i čimbenika okoliša koji uzrokuju da neki ljudi razviju bolesti, a drugi ne. Istraživači s Oxforda analizirali su podatke 25.378 sudionika, uzimajući u obzir njihovu dob, spol, obrazovanje, konzumaciju alkohola koju su sami prijavili, veličinu mozga i zdravlje koje se vidi na magnetskoj rezonanci, bolničkim i izvanbolničkim informativnim posjetima i testovima pamćenja.
Istraživači su otkrili da je veća količina konzumacije alkohola tjedno povezana s nižom gustoćom sive tvari, pri čemu alkohol objašnjava do 0,8 posto varijacije u volumenu sive tvari, čak i nakon uzimanja u obzir individualnih bioloških i bihevioralnih karakteristika.
Jednostavan test otkriva jeste li alkoholičar
“Ovaj se postotak može činiti malen, ali čini veći doprinos od svih drugih promjenjivih čimbenika rizika.”
Doprinos alkohola narušavanju zdravlja četiri je puta veći od doprinosa pušenja ili indeksa tjelesne mase”, kaže dr. Topiwala.
Također postoje jake negativne povezanosti između konzumacije alkohola i integriteta bijele tvari, moždanih vlakana koja grade milijarde neurona koji čine sivu tvar.
Osim toga, popratne bolesti osobe, poput visokog krvnog tlaka i pretilosti, jačaju negativnu povezanost između alkohola i zdravlja mozga.
Suprotno prethodnim istraživanjima koja sugeriraju korist od umjerene konzumacije vina, u usporedbi s pivom ili žestokim pićem, ova studija nije pronašla dokaze da vrsta alkoholnog pića utječe na rizike za mozak.
Povezanost konzumacije vina kao navike s visokim obrazovanjem i socioekonomskim statusom može objasniti percepciju da vino ima zdravstvene prednosti, sugeriraju autori.
“Ako pogledate tko umjereno pije, barem u Britaniji, to su obrazovaniji, bogatiji ljudi. Oni bi puno bolje prošli na testu pamćenja od ljudi s nižim obrazovanjem, ali samo zbog svojih osnovnih mentalnih vještina”, kaže dr. Topiwala.
Prije nekoliko godina britansko Ministarstvo zdravstva uvelo je nove smjernice za konzumaciju alkohola u Ujedinjenom Kraljevstvu, preporučujući muškarcima i ženama da ne piju više od 14 jedinica alkohola tjedno (1 jedinica alkohola jednaka je 10 ml čistog alkohola). Međutim, dr. Topiwala i studija koju je vodila dokazuju štetu zdravlju čak i ispod ovog praga od 14 jedinica tjedno.
Mara KALČEVA