O temi ona govori gospođice Marcelouklinički dijetetičar-nutricionist specijaliziran za autoimune bolesti i imunološke poremećaje, s daljnjim usavršavanjem u vegetarijanstvu, znanstveni suradnik Sveučilišta Winchester, suosnivač createhealth.gr.
Način na koji konzumiramo hranu – ako ne i sama hrana – više ne nalikuje onome prethodnih generacija. Potreba za bržom i jednostavnijom hranom s manje zahtjeva za pripremom kobno je dovela do konzumacije pakirane ili prerađene hrane. U isto vrijeme, meso je od luksuza postalo praktičnost, dostupno posvuda iu različitim oblicima, od odrezaka i ražnjića do kobasica i suhomesnatih proizvoda. Unatoč negativnim zdravstvenim učincima učestale konzumacije mesa, koji su potvrđeni brojnim studijama – s povezanosti prerađenog mesa s indukcijom kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara -, potreba za sve više takvih proizvoda učinila je mesna industrija jedan od najvećih zagađivača u svijetu.
Prema Međunarodnoj organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), potrošnja mesa povećat će se do 76% do 2050. godine, dok se već sada 26% zemljišta koristi za uzgoj stoke. Naime, prema podacima iste Organizacije, Europljani konzumiraju dvostruko više mesa od svjetskog prosjeka. Kako bi prepolovila globalnu potrošnju mesa do 2050., Europa mora vlastitu potrošnju smanjiti za 70% u sljedećem desetljeću.
RELEVANTNI ČLANCI
Iako su naravno potrebni globalni napori za očuvanje bioraznolikosti i zaštitu okoliša, možemo krenuti od sadržaja svog tanjura. Čini se da je održiva prehrana budućnost u dugovječnosti i organizma i planeta. “Rasprava o održivosti seže u kasne 1980-e, kada je sada, uz dokaze istraživanja, postojala veća povezanost između kroničnih bolesti i promjena u okolišu“, objašnjava gospođice Marcelouklinički dijetetičar-nutricionist.
Od polja do tanjura
Stalno rastuće potrebe za dovoljnom količinom mesa dovele su do povećanja prirodnih resursa koji se koriste za uzgoj životinja. Međutim, stočarstvo uzrokuje dvostruko više zagađenja od proizvodnje biljne hrane, zaključuje studija objavljena u Nature Food (2023.). Ali ako odemo na poljoprivredna proizvodnja i tu su potrebni značajni zahvati kako bi se očuvala biološka raznolikost i kvaliteta tla.
Strategija Europske komisije “Od farme do stola” je u njezinu srcu Europski zeleni dogovor, s ciljem da prehrambeni sustavi budu pošteni, zdravi i ekološki prihvatljivi. Cilj je ubrzati prijelaz na održivi prehrambeni sustav, koji će imati neutralan ili pozitivan utjecaj na okoliš, ublažiti učinke klimatske krize i osigurati pravičan pristup dovoljnoj, sigurnoj, hranjivoj i održivoj hrani.
Regenerativna poljoprivreda, čiji je cilj preokrenuti iscrpljivanje prirodnih resursa, također doprinosi u tom smjeru. Vođeni tim praksama, paralelnim uzgojem i jačanjem biološke raznolikosti moguće je rehabilitirati tlo, pomažući prirodi da se oporavi. Također uključuje smanjenje i racionalizaciju upotrebe pesticida. Tako se život polako vraća na farme zajedno s ravnotežom ekosustava.
Budućnost prehrane
Koji su uostalom sastojci održivog jela:Održivija prehrana temelji se na visokoj konzumaciji cjelovitih žitarica, voća, orašastih plodova i mahunarki. A Biljna prehrana je još ekološki prihvatljivija u usporedbi s mediteranskom prehranom, no sve one mogu smanjiti ekološki otisak“, kaže gospođa Marcelou.
Načela ove prehrane, kako mediteranske, tako i biljne, ne štite samo okoliš, nego i zdravlje. Posebno Mediteranska prehrana ističe se kao jedan od najboljih prehrambenih obrazaca svake godine, osiguravajući pravilan rad srca i mozga. Međutim, to je također srce grčke kuhinje i tradicije, s naglaskom na voće, povrće i orašaste plodove, maslinovo ulje, mliječne proizvode i, u umjerenim količinama, meso i ribu.
Nasuprot tome, prehrambene navike zapadnjačkog stila, kao što je prekomjerna konzumacija mesa, dugoročno štete zdravlju, dovodeći do povećanja stope prerane smrti: “Crveno meso i mliječni proizvodi odgovorni su za oko 16% do 18% smrtiprema podacima medicinskog časopisa “Lanceta”. U 2020. u Ujedinjenom Kraljevstvu oko 40 000 smrtnih slučajeva bilo je povezano s prerađenim mesom, crvenim mesom i mliječnim proizvodima. Osim toga, oko 80 000 smrtnih slučajeva povezano je s nedostatkom hranjive biljne hrane, poput orašastih plodova, voća i povrća“, ističe gospođa Marcelou.
No, s ciljem smanjenja utjecaja prehrane na okoliš, naglasak treba staviti na lokalitet hrane, ali i na njezinu sezonalnost, jer je ona ne samo održivija, već i ukusnija:U prošlosti je također postojala sezonalnost kod životinjskih proizvoda, poput jaja. Čak i u Ikariji, koja spada u najdugovječnija područja na planeti – takozvane Plave zone – stanovnici su nekada sami pravili sir koji su konzumirali samo četiri mjeseca u godini.“, dodaje gđa Marcelou. Isto vrijedi i za konzumaciju ribe, jer fenomen prekomjernog izlova kobno dovodi do uništavanja vodenih ekosustava.
To je rješenje da postanemo svi mi vegan; Svi oni koji su već isključili životinjske proizvode iz svoje prehrane sigurno će odgovoriti “da”. No, ako gledamo bez predrasuda, nije teško smanjiti konzumaciju mesa i životinjskih proizvoda na najmanju moguću mjeru te za početak povećati voće i povrće. “Zdravlje planeta neraskidivo je povezano s našim zdravljem. Budući da kao bića u razvoju uvijek tražimo najbolje, trebali bismo učiniti isto za sebe i za buduće generacije.“, zaključuje gđa Marcelou.
Tema je objavljena u broju br. 11 časopisa ygeiamou koji je objavljen s THE TOPIC 26. svibnja
Pročitajte također:
Evo što jedu ljudi s niskim kolesterolom, mokraćnom kiselinom i zdravom jetrom
Vegetarijanci ili mesojedi: tko je vitkiji, a tko ekstrovertiraniji
