Kako se produljuje ljudski životni vijek, tako raste i broj ljudi koji dožive 100 i više godina. Istraživači su otkrili da stogodišnjaci imaju jedinstven sastav i aktivnost imunoloških stanica, što im daje imunološki sustav koji im pomaže da žive dulje. Znanstvenici vjeruju da se ova otkrića mogu koristiti za razvoj terapija za zdravo starenje, piše u svom članku Medicalnewstoday.com.
Ljudski životni vijek se više nego udvostručio od 1900. Globalni životni vijek porastao je s 31 godine 1900. na 73,2 godine 2023., a očekuje se da će se povećati na 77,1 godinu 2050.
Raste i broj osoba starijih od 100 godina. Istraživači procjenjuju da je 2015. godine u svijetu bilo oko 450 000 stogodišnjaka, a očekuje se da će broj porasti na 3,7 milijuna 2050. godine. Prema prethodnim istraživanjima, od ranih 2000-ih, broj ljudi koji žive 100 godina ili više, globalno će se povećati više od pet puta između 2005. i 2030.
Nova studija koju su vodili istraživači s Medicinskog centra Tufts i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Bostonu pomaže odgovoriti na pitanje što je odgovorno za dugovječnost otkrivajući da stogodišnjaci imaju jedinstven sastav imunoloških stanica i aktivnost koja im daje visoko funkcionalan imunološki sustav i omogućuje im živjeti duže. Znanstvenici vjeruju da bi se ova otkrića mogla koristiti za razvoj terapija za zdravo starenje. Studija je nedavno objavljena u časopisu Lancet eBioMedicine.
Kako starimo, svi dijelovi tijela prolaze kroz promjene, uključujući i imunološki sustav. Prema dr. Scottu Kaiseru, gerijatru i direktoru Gerijatrijskog kognitivnog zdravlja na Pacifičkom neurološkom institutu u Santa Monici, Kalifornija, postoje dva glavna koncepta o tome kako se imunološki sustav mijenja kako starimo.
“Jedan je imunosescencija, a to je proces imunološke disfunkcije povezan sa starenjem”, objašnjava. – Dakle, promjene u sastavu i funkciji našeg imunološkog sustava tijekom vremena mogu dovesti do lošeg imunološkog rada kod starijih ljudi.
A to je usko povezano s ranjivošću ljudi na infekcije, autoimune bolesti pa čak i razne vrste raka. A tu je i pitanje upale, što je izraz koji se koristi za opisivanje povećanja upale povezanog sa starenjem zbog visokih razina proupalnih markera u krvi i različitim tkivima u tijelu.
Tibetanska gimnastika za dugovječnost
To je snažan čimbenik rizika za sve vrste bolesti, uključujući i neurodegenerativne procese, poput Alzheimerove bolesti, na primjer. Dakle, ima mnogo toga za promatrati u smislu imunološke funkcije tijekom vremena i kako nas promjene u našem imunološkom sustavu s godinama mogu učiniti ranjivijima ili nas zaštititi”, dodaje liječnik.
Istraživanje “elitnog” imuniteta
Prema dr. sc. Tanyi Karagiannis, višoj bioinformatičarki u Centru za kvantitativne metode i znanost podataka na Institutu za klinička istraživanja i istraživanje zdravstvene politike Medicinskog centra Tufts i glavnoj autorici ove studije, ona i njezin tim odlučili su ispitati imunološki sustav stogodišnjaka , jer s godinama dolazi do promjena u imunološkom sustavu, uključujući njegovu funkciju i stanični sastav, a te promjene mogu dovesti do bolesti povezanih sa starenjem.
“Mnogi stogodišnjaci pokazuju kašnjenje u nastanku bolesti povezanih sa starenjem, što ukazuje na prisutnost ‘elitnog’ imunološkog sustava koji nastavlja biti vrlo funkcionalan čak iu ekstremnoj starosti”, kaže ona.
U svrhu ove studije, istraživači su sekvencirali pojedinačne stanice kategorije imunoloških stanica koje se nazivaju mononuklearne stanice periferne krvi (PBMC) iz uzoraka krvi uzetih od sedam stogodišnjaka uključenih u studiju stogodišnjaka Nove Engleske.
“Koristili smo podatke o jednoj stanici i primijenili nove računalne metode za analizu imunoloških stanica koje cirkuliraju u imunološkom sustavu tijekom ljudskog života. Promatrali smo razlike u prisutnosti specifičnih tipova imunoloških stanica u mlađoj životnoj dobi i u ekstremnoj starosti, te pronašli promjene specifične za stanični tip u starenju i ekstremnoj starosti.
Također smo uzeli iste tipove stanica i ispitali razlike u ekspresiji gena kroz dob kako bismo pronašli različite obrasce ekspresije gena ekstremne dugovječnosti koji se mijenjaju s godinama, ali su također jedinstveni za ekstremnu starost,” dodaje dr. Karagiannis.
Jedinstveni tipovi stanica u stogodišnjaka
U analizi su istraživači potvrdili zapažanja iz prethodnih studija starenja koja su identificirala jedinstvene promjene u sastavu i transkripciji specifičnih tipova stanica koje se nalaze samo kod stogodišnjaka, a koje odražavaju normalne imunološke odgovore. Također su otkrili da stogodišnjaci imaju iznimne karakteristike staničnih tipova specifičnih za dugovječnost, kako u genima s promjenama vezanim uz dob, tako i u genima izraženim jedinstveno kod stogodišnjaka.
Točka dugovječnosti održava nas zdravima
“Nismo bili toliko iznenađeni što smo kod stogodišnjaka pronašli gene koji se mijenjaju s godinama, budući da su oni populacija koja stari. Ono što je bilo iznenađujuće su različiti obrasci starenja koje smo identificirali, uključujući gene koji su specifični za starenje, gdje se razine ekspresije mijenjaju s godinama, ali ne i s ekstremnom dugovječnošću u različitim populacijama stanica,” rekao je dr. Karagiannis.
“Naša otkrića mogu pružiti osnovu za istraživanje potencijalnih pokretača ekstremne starosti, što bi moglo dovesti do otkrića terapija za zdravo starenje.” Željeli bismo proučiti longitudinalne promjene u imunološkim stanicama stogodišnjaka i ljudi mlađe dobi kako bismo pomogli u boljem definiranju zaštitnih čimbenika ekstremne dugovječnosti koji osiguravaju korisne zdravstvene ishode viđene kod tih ljudi,” nastavila je.
Nove terapije za bolesti povezane sa starenjem
Dr. Kaiser kaže da mu je studija zanimljiva jer se bavi ljudima koji su iznimno dobro starili i ne podliježu starosti.
“Moguće lekcije ovdje su u tome što nas čini otpornijima”, objašnjava. – Gledajući ove ljude koji su imali izvanrednu dugovječnost, doživjeli 100 i više godina, i razumijevanje prirode i karakteristika njihovog imunološkog sustava kako bismo mogli bolje razumjeti što se događa, a zatim da saznamo kako ovo može pretvoriti u potencijalne terapije za druge ljude.”
Kathleen Cameron, viša direktorica Centra za zdravo starenje pri Nacionalnom vijeću za starenje, rekla je o studiji da je razumijevanje imunoloških promjena koje se događaju starenjem ključno za pomoć ljudima da žive dulje. I mnogi ljudi žele živjeti dulje, ako mogu biti zdravi.
“Ako možemo odrediti što stvara ovu imunološku otpornost kod ljudi koji žive više od 100 godina, to bi moglo dovesti do tretmana koji pomažu ljudima da žive dulje.” Ili ako postoje određena zdrava ponašanja koja dovode do te otpornosti, to bi nam također pomoglo”, nastavlja Cameron.
Boris ALEKSANDROV
