Ako se za vrijeme obroka usredotočimo isključivo na tanjur, brojka na vagi može se brže pomaknuti u željenom smjeru: prema dolje
Jutarnja brza kava i tost, hrana iz kasete uz gledanje u ekran u uredu i večera uz buljenje u ekran. Čak i ako slijedimo ovaj obrazac malih i čestih obroka, možda u konačnici nećemo smršaviti, jer prepreka nije samo u količini i sadržaju hrane već iu vremenu koje provodimo uživajući u njoj.
U našem užurbanom svakodnevnom životu uobičajeno je pojesti obroke što je brže moguće, ali kratkoročno to utječe na probavni sustav i težinu.
“Znanost” svjesne prehrane
Godine 2021. istraživači sa sveučilišta Roehampton i Bristol otkrili su da je brža konzumacija hrane snažno povezana s višim indeksom tjelesne mase (BMI) i većim opsegom struka i kod odraslih i kod djece. Utjecaj brzine jedenja na zdravlje počinje u djetinjstvu: nedavna studija objavljena u JAMA Network Open otkrila je da je više vremena za stolom ključno za lakše konzumiranje povrća na tanjuru, poboljšavajući njihovu cjelokupnu prehranu.
RELEVANTNI ČLANCI
Drugo istraživanje, objavljeno u The American Journal of Clinical Nutrition, pokazalo je da su u skupini od 16 “mršavih” i 14 pretilih mladića oni koji su jeli sporije unosili manje kalorija: sudionici su nakon 40 zalogaja pojeli 11,9% manje nego nakon 15 zalogaja.
Kada jedemo brzo, povećava se vjerojatnost dugotrajnijih zdravstvenih problema. Studija sa Sveučilišta Hiroshima u Japanu procijenila je 1083 osobe prosječne dobi od 51 godine, koje su kategorizirane prema brzini kojom su konzumirale hranu (sporo, normalno ili brzo). Utvrđeno je da oni oni koji brzo jedu imali su pet puta veću vjerojatnost da će razviti metabolički sindrom – medicinski izraz za kombinaciju pretilosti, visokog krvnog tlaka i dijabetesa – od onih koji su jeli sporije.
“Vjerojatno je da ako jedete prebrzo, niste zadovoljni pristojnom porcijom, pa ćete pojesti više”objašnjava dr. Nichola Ludlam-Raine, dijetetičarka i glasnogovornica British Dietetic Association (BDA). “Unos previše kalorija može uzrokovati debljanje, koje, ako je oko struka, može povećati rizik od dijabetesa tipa 2, bolesti srca i moždanog udara.” dodaje.
Čarobni broj…ugriza
Pravilo 20, iako se preporučuje onima koji su bili podvrgnuti barijatrijskoj operaciji, može ga primijeniti svatko uz manje izmjene: “U pravilu 20:20:20:20 pojedete zalogaj od 20 novčića, žvačete ga 20 puta, spustite nož i vilicu na 20 sekundi između zalogaja i provedete ukupno 20 minuta jedući obrok. Čak i ako niste bili na operaciji, važno je provesti 20 minuta na obroku i težiti žvakanju svakog zalogaja dulje.” objašnjava dr. Ludlam-Raine.
Jednako je važno koncentrirati se na obrok, izbjegavajući ometanja: “Kad smo ometeni dok jedemo, na primjer gledanjem televizije ili telefonskim razgovorom, tijelo nije fokusirano na probavu” dodaje Birgit Fetka, nutricionistica.
Kako možemo jesti svjesnije?
- Postavite tajmer i pojedite obrok unutar 20 minuta. Iznenadit ćete se kada shvatite koliko brzo jedete.
- Sjednite za stolizbjegavanje kauča i jedenje s nogu.
- Spusti mobitel i izbjegavajte sve druge smetnje, čak i televiziju.
- Napunite tanjur hranom za koju je potrebno dulje žvakanje.
Pročitajte također:
Pomnost: praksa za miran um, zdravu prehranu i snažno srce
Grickate li jer se loše osjećate? Osam načina kako se nositi s tim
Noćni napadi na hladnjak: Kakav sindrom kriju i kako se liječi?
