Podrazumijeva se da što smo stariji to je sposobnost našeg mozga za pamćenje, odnosno za stvaranje sjećanja i prisjećanje događaja manja.
Međutim, ovo bi se stanje moglo usporiti ili čak poništiti i možemo imati dovoljno jaku memoriju i do duboke starosti, prema novoj znanstvenoj studiji.
Istraživanje, objavljeno u British Medical Journalu (BMJ), trajalo je 10 godina, uključilo je 29.000 starijih ljudi, a proveli su ga kineska bolnica Shuangwu i Pekinški nacionalni centar za neurološke poremećaje.
Istraživači su započeli istraživanje znajući da postoji veza između demencije i čimbenika kao što su društvena izolacija, pretilost i pušenje.
Međutim, njegova veličina i opseg potvrdili su i dodali značajne podatke, jedan u globalnoj skupini istraživanja, koji sugeriraju da zdrav način života može pomoći mozgu da bolje stari.
U istom istraživanju pokazalo se da su učinci zdravog načina života korisni za mozak, čak i za milijune ljudi diljem svijeta koji su nositelji gena (APOEε4) i imaju veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti i drugih bolesti povezane s kognitivnim funkcijama.
Neki stariji ljudi mogu razviti demenciju, opći pojam koji uključuje Alzheimerovu bolest i svako pogoršanje kognitivnih funkcija koje nadilazi normalne učinke starenja.
Navike koje sprječavaju vrijeme da istroši pamćenje
Dobra vijest je da znanstvenici kažu da ne samo da neke svakodnevne navike mogu zaustaviti vrijeme za starenje pamćenja, već mogu i poništiti već učinjenu štetu.
Studija je pokazala da su oni koji su u životu birali zdravije imali oko 30% manje šanse za razvoj blagog kognitivnog oštećenja i 90% manji rizik od demencije, u usporedbi s onima koji su se nezdravo hranili i bili fizički neaktivni.
Na početku istraživanja stručnjaci su volontere podvrgli osnovnim testovima i testirali na gen APOEε4.
Ujedno su ih ispitivali o načinu života i svakodnevnim navikama.
Čimbenici na koje su se znanstvenici konačno usredotočili bili su:
- Tjelesna aktivnost: potrebno je najmanje 150 minuta umjerene ili 75 minuta intenzivne aktivnosti tjedno
- Prehrana: Konzumacija odgovarajuće količine od najmanje 7 namirnica dnevno, od 12 osnovnih (voće, povrće, riba, meso, mliječni proizvodi, sol, ulje, jaja, žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i čaj)
- Alkohol: nimalo ili minimalno
- Mentalna aktivnost: vježbajte mozak barem dva puta tjedno (čitanje ili rješavanje zagonetki)
- Društveni kontakti: Budite s prijateljima ili rodbinom ili sudjelujte u društvenim događanjima najmanje dva puta tjedno
Tijekom studije znanstvenici su otkrili da su ljudi koji su slijedili 4 do 6 čimbenika (favorizirana skupina) i oni koji su slijedili 2 do 3 (prosječna skupina) imali sporiju stopu opadanja pamćenja tijekom vremena nego pojedinci koji su slijedili jedan ili nijedan od ovih čimbenici.
U istom kontekstu, prve dvije skupine bile su manje vjerojatno da će manifestirati blagi kognitivni pad i demenciju.
“Rezultati pokazuju da što se više od 6 navika pridržavamo, to je naše pamćenje u starijoj dobi jače”, objašnjava Eef Hogervorst, voditelj Odsjeka za biološku psihologiju na Sveučilištu Loughborough u Engleskoj.
Drugim riječima, što više ovih čimbenika osoba uspije kombinirati, veća je vjerojatnost da će zadržati svoje pamćenje jakim do starosti i izbjeći demenciju.
Zapravo, ti su čimbenici toliko važni za pamćenje da se njihovi rezultati odnose i na ljude koji nose gen APOEε4, naglašavaju znanstvenici.
Predmetno istraživanje ocijenjeno je iznimno važnim zbog svoje veličine, odnosno velikog broja sudionika, ali i vremena praćenja.
Štoviše, njezini su rezultati u skladu sa širokim znanstvenim stajalištem da postoji veza između načina života i pada kognitivnih funkcija kako starimo.
Ono što je najvažnije, međutim, jest da nikad nije kasno promijeniti način života i navike, jer se funkcija pamćenja može čak i vratiti.
vijesti247.gr
