Jako je zastrašujuće kada se ispostavi da nešto što je učinjeno za dobro čini višestruko veću štetu. Čini se da se nešto slično događa s papirnatim i bambusovim slamkama koje su zamijenile plastiku kako bi zaštitile okoliš od – ionako postojećeg – problema plastični otpad.
Znanstvenici dižu uzbunu, jer kažu da ova alternativa koju nude slamke od papira i bambusa možda nije najbolja alternativa, jer su trudne ozbiljne rizike za zdravlje onih koji ih koriste ali i za okoliš.
“Vječne kemikalije”. Tako se zovu PFAS, ili poli- i perfluoroalkil tvari koje se nalaze u papirnatim slamkama. I nazivaju se “trajnim” jer se ne razgrađuju, već se često razmnožavaju kada uđu u ljudsko tijelo ili okoliš.
Posljednjih godina ih istražuju znanstvene organizacije za sigurnost hrane jer su ih povezale s desecima ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući rak.
Što se papirnatih slamčica tiče, do otkrića prisutnosti PFAS-a došlo je istraživanjem objavljenim u znanstvenom časopisu Časopis o prehrambenim aditivima i zagađivačima. Istraživači su ispitivali 39 marki slamki koji su nabavljeni iz Super tržnicalanci za igračke, restorani brze hrane itd. u Belgija. Slamke koje su testirali bile su izrađene od papira, bambusa, stakla, nehrđajućeg čelika ili plastike, a studija je pokazala da 69% je sadržavalo PFAS. “Šampioni” su izašli s papirnatim slamkama 90% da sadrži “vječne kemikalije”, slijedili su sa 80% ovi iz bambus, 75% the plastični i 40% the stakla. Najčešći pronađeni PFAS bio je perfluorooktanska kiselina (PFOA).
“Slamke od biljnog materijala, kao što su papir i bambus, često se reklamiraju kao održiviji i ekološki prihvatljiviji od plastike. Međutim, prisutnost PFAS-a u tim slamkama znači da gore navedeno nije nužno točno”, istaknuo je autor studije Timo Groffen.
PFAS su prvi put uvedeni u naše živote 1940-ih kako bi pomogli nekim osjetljivim (poput papira i više) proizvodima da budu otporni na ulja, vodu i masti. “zauvijek” kemijske tvari nalazi se u bezbrojnim proizvodima, od štednjaci na tepihe i tkanine, kao i na vodu. I mogu ući u hranu kroz biljeod životinje i zaraženih obradni centridok Američka agencija za hranu i lijekove FDA napominje da je “također moguće da vrlo male količine PFAS-a uđu u hranu pakiranjem, preradom i kuhanjem.”
Konzumacija malih količina takvih kemikalija ne predstavlja rizik za naše zdravlje. Međutim, kada se količina povećava, povećava se i izloženost. Ili, bolje rečeno, postaje noćna mora, kako se činij, nakupljanje ovih kemikalija u tijelu može uzrokovati promjene u jetrenim enzimimapovećan krvni tlak i neke vrste raka, prema CDC-u (iako dugoročni učinci kod ljudi još nisu u potpunosti shvaćeni jer su samo studije na životinjama provedene s višim koncentracijama PFAS-a).
Studije na životinjama pokazuju da više značajne količine PFAS-a u tijelu mogu utjecati na rast i razvoj djece, kao i oštećuju jetru i imunološki sustav, prema CDC-u, te se sumnja da su kancerogeni. Osim toga, imaju negativne učinke na ekosustav jer se nikada ne kvare.
Njegov profesor analitičke kemije EKPA, Nikos Thomaidis, potvrđuje navedeno, objašnjavajući da te tvari migriraju iz materijala u hranu, iako ističe da su u slamkama te količine beskrajno male. Govoreći s ERT, profesorica je naglasila da treba imati na umu da svakodnevno koristimo mnoge kemijske proizvode. “Stoga praktički živimo u kemijskom svijetu izloženost kemikalijama stvarnost je već mnogo godina. I naravno, to je predmet proučavanja mnogih skupina tijekom vremena i na meti Europske komisije. Rizik njihovog korištenja 10 ili 20 minuta nije tako velik.”
Ako je rješenje popiti ga kava, ili njega sok mi s njim slama deset-dvadeset minuta – uostalom, kasnije se počinje razgrađivati, iskustvo pokazuje – glavno je pitanje kako zaštititi svoje zdravlje, ali i okoliš. Istraživači koji su otkrili kemikalije u papiru i bambusovim slamkama kažu da ih je najbolje izbjegavati. THE Timo Groffen ističe da “prisutnost PFAS-a u papirnatim i bambusovim slamkama ukazuje na to da one nisu nužno biorazgradive.” I zaključuje savjetom: „Nismo otkrili nikakav PFAS u metalnim slamkama, pa bih savjetovao potrošačima da koriste ovu vrstu, ili jednostavno izbjegavajte slamke”. Naravno, g. Groffen, ne pije freddo espresso kao što se čini i ne razumije našu… bol.
prototema.gr
