Skupina znanstvenika s Instituta za kognitivna istraživanja čovjeka i njegovog mozga u njemačkom gradu Leipzigu odlučila je istražiti kako povišen krvni tlak utječe na ljudsku psihu.
U smislu, može li to biti povezano s anksioznošću, depresijom, apatijom, smanjenom aktivnošću.
Istraživače je također zanimalo trpi li moždana aktivnost kod ljudi s dijagnosticiranom hipertenzijom.
U eksperimentu je sudjelovalo 500 tisuća ljudi prosječne dobi od 60 godina. Kako bi mogli bez greške sistematizirati sve medicinske podatke, znanstvenici su se odlučili koristiti metodom strojnog izračuna. Zato su koristili sve podatke britanske Biobanke.
Rezultati istraživanja pokazali su se čudnim, neočekivanim, da ne kažem apsurdnim! Pokazalo se da osobe s povišenom gornjom granicom krvnog tlaka rjeđe pate od depresije, tjeskobe, promjena raspoloženja i drugih psihičkih poremećaja.
Štoviše, emocionalno su se osjećali bolje od onih sudionika eksperimenta koji nisu imali problema s krvnim tlakom. Aktivnost mozga (sposobnost primanja i obrade informacija) nije bila pogođena. Općenito, hipertenzivni bolesnici imaju tendenciju depresivnog raspoloženja i stalne tuge.
Pomaže li špinat kod tjeskobe i depresije?
No, činjenicu da povišen krvni tlak može poboljšati psihičko stanje osobe, znanstvenici objašnjavaju time da “značajno smanjuje percepciju fizičke boli i stresa”.
Mozak se navikava na porast tlaka, što mijenja prag boli te osobe. Istraživači paradoksalnom ocjenjuju činjenicu da su za pacijente s dijagnosticiranom hipertenzijom otkrili potpuno drugačiju pravilnost. Ali i za nju postoji objašnjenje.
“Kronični visoki krvni tlak uzrokuje aterosklerozu, bolest malih krvnih žila koja dovodi do ishemijskog oštećenja mozga. Manifestira se oštećenjem bijele tvari, što se povezuje s pojavom depresije”, objašnjavaju znanstvenici.
Na mentalno zdravlje utječe i činjenica da ljudi s hipertenzijom općenito ne vode najzdraviji način života: malo se kreću, puno puše, slabo se hrane. Također je važno da se ljudi, kada im se dijagnosticira hipertenzija, moraju suočiti s iznenadnom spoznajom da nisu zdravi i da moraju promijeniti svoj život.
To definitivno utječe na mentalno zdravlje. Znanstvenici su uvjereni da ovo istraživanje može pomoći u prevenciji hipertenzivne bolesti, kao i u razvoju novih metoda liječenja.
Yana BOYADJIEVA