Zapravo, ova prašina može utjecati samo na ljude s određenim kroničnim bolestima, a ne na zdrave ljude.
Zašto nebo postaje žuto ili crveno?
Svibanj je obično mjesec kada imamo transport pijeska iz Afrike.
“Jezero Čad u Africi jedno je od područja odakle prašina potiče u Grčkoj. Ovo jezero presušuje i sada je ostala dvadeseti dio vode. Ostatak je postao pijesak. Kako se stvaraju vrtlozi, prašina se diže u veliku visinu i zbog male težine ne pada odmah. Dakle, putuje mnogo tisuća kilometara i stiže do naše zemlje”, objašnjava za Magazin Thodoris Kolidas, EMY matematičar-meteorolog i partner Vijesti 24/7.
On kaže da je blatna kiša uzrokovano afričkom prašinom, može imati 2 bojeovisno o materijalima praha koji nosi.
“Kada su prašnjavi materijali bogati srebrom, tada je boja neba i blatne kiše koja pada crvena. Kada su, opet, veće koncentracije kositra, onda boja postaje žuta“, objašnjava gospodin Kolidaš.
Kada afrička prašina može utjecati na zdravlje?
A pojava da se nebo zatamni, a da ga ne prekriju oblaci, možda je zastrašujuća, ali u stvarnosti ne može utjecati na zdravlje osobe koja ne pati od konkretnih osnovne bolesti.
“Sve što se čuje da može smanjiti kisik i izazvati vrtoglavicu nije istina, to su samo glasine“, objašnjava za Magazin Costas Gourgoulianis, profesor pulmologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Tesaliji i ravnatelj pulmološke klinike u Sveučilišnoj bolnici u Larissi.
Količine specifičnih tvari koje su izmjerene u atmosferi “nema šanse da mogu naškoditi zdravoj osobi. Nemaju niti kumulativno djelovanje. Čitala sam da uzrokuju pneumokoniozu. Ovo je velika pogreška, koncentracije ove tvari moraju biti visoke da bi izazvale bolest i pogađa samo ljude koji rade u rudnicima“, pojašnjava profesorica.
Jedini koji ljudi koji imaju osjetljivost pluća trebaju biti oprezni naime astma i Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB).
“Mogu pogoršati astmu ili KOPB. Zato je važno do kraja fenomena, koji meteorolozi predviđaju do kraja svibnja, kada će se nositi s dobro poznatim maskama koje štite od tvari koje bi mogle izazvati krizu kod pojedinih skupina pacijenata“, savjetuje gospodin Gourgoulianis.
A kako prašina iz Afrike ne djeluje ni na mozak ni na pluća, pitali smo Katerinu Lambrinopoulou, dr. dermatologinju-venoreziologinju sa Sveučilišta u Ateni, može li i u kojoj mjeri utjecati na kožu.
“Možda postoje glasine da prašina iz Afrike isušuje kožu i usne, ali to nije istina. To bi se dogodilo kada bi se smanjila vlaga iz atmosfere. Ali g. Kolidas objašnjava da je vjetar jugozapadni i nosi vlagu umjesto da je odnosi. Dakle, to je glasina“, kaže gospođa Lambrinopoulou.
Zapravo, što se tiče tvari prisutnih u prahu, ona to objašnjava ako su imali bilo kakvu reakciju preosjetljivostičinilo bi se prvo u oči, jer bi bili iritirani. “Dakle, ovaj vizualno intenzivan fenomen ni na koji način ne utječe na zdravlje naše kože“, zaključuje ona.
Dakle, jedini savjet stručnjaka je da budu oprezni za one koji imaju zdravstvenih problema i kako kaže gospodin Kolidas, “najvažnije je da ne perete automobile do kraja svibnja, jer će ove pojave trajati još najmanje 10 dana».