Je li vrijeme da u svoju prehranu uključite više biljnih proteina? Novija istraživanja kažu da, pogotovo ako želite više godina zdravog života
Tajna blagostanja i dugovječnosti leži na našem tanjuru iu proizvodima koje priroda velikodušno nudi, poput biljnih izvora proteina.
Prema novijoj studiji, objavljenoj u The American Journal of Clinical Nutrition, žene koje konzumiraju veće količine proteina, posebno proteina iz biljnih izvorarazvijaju se manje kroničnih bolesti i veća je vjerojatnost da će općenito biti zdraviji kako stare.
Fotografija: Shutterstock
Analizirajući podatke više od 48.000 žena, istraživači su došli do važnog opažanja manje bolesti srca, raka i dijabetesa, kao i manji pad kognitivnog i mentalnog zdravlja, kod onih koji su u svoju prehranu uključili više proteina iz izvora poput voća, povrća, kruha, mahunarki i tjestenine, u usporedbi s onima koji su jeli manje.
RELEVANTNI ČLANCI
„Konzumacija proteina u srednjim godinama bila je povezana s promicanjem dobrog zdravlja u starijoj dobi. Također smo otkrili da je izvor proteina bitan. “Dobivanje većine proteina iz biljnih izvora u srednjoj dobi, plus mala količina životinjskih proteina, čini se da potiče dobro zdravlje u starijoj dobi.” rekao je Andres Ardisson Korat, znanstvenik pri HNRCA-i i glavni autor studije.
Istraživanje je pratilo zdravstvene djelatnice – u dobi između 38 i 59 godina – od 1984. do 2016., koje su na početku studije bile dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja. Istraživači su istražili tisuće anketa prikupljanih svake četiri godine od 1984. do 2016. o tome koliko često ljudi jedu određenu hranu kako bi identificirali prehrambene proteine i njihove učinke na zdravo starenje.
Prvo izračunavši unos proteina, znanstvenici su potom usporedili prehranu žena koje nisu razvile 11 kroničnih bolesti, ili čije su fizičke funkcije i mentalno zdravlje bili bolji, s prehranom onih koje su se na kraju razboljele.
Otkrilo je da su žene koje su jele više biljnih proteina, koji su 1984. definirani kao proteini dobiveni iz kruha, povrća, voća, pizze, žitarica, peciva, pire krumpira, orašastih plodova, graha, maslaca od kikirikija i tjestenine, imale 46% veća vjerojatnost da ćete biti zdravi u godinama koje dolaze i imaju odnosno dobro mentalno zdravlje. Međutim, oni koji su konzumirali više životinjskih proteina, kao što su govedina, piletina, mlijeko, riba ili plodovi mora i sir, imali su 6% manja vjerojatnost da će ostati zdravi kako stare.
Konkretno za bolesti srca, veća konzumacija biljnih proteina povezana je s niže razine LDL kolesterola (‘loš’ kolesterol), krvni tlak i osjetljivost na inzulin, dok je veći unos životinjskih proteina bio povezan s višim razinama, zajedno s povećanim faktorom rasta sličnim inzulinu, koji je otkriven u višestrukim vrstama raka.
Proteini iz mliječnih proizvoda (uglavnom mlijeko, sir, pizza, jogurt i sladoled) nisu značajno povezani s boljim zdravstvenim stanjem u starijoj dobi.
Međutim, istraživački tim je priznao da dobrobiti biljnih proteina mogu proizaći iz komponenti biljne hrane, a ne samo iz samih proteina. Biljni izvori proteina sadrže veći postotak vlakana, mikronutrijenata i korisnih spojeva zvanih polifenoli.
Dr. Ardisson Korat također je rekao da su potrebni podaci iz drugih skupina, budući da se studija prvenstveno bavila bijelim ženama koje rade u zdravstvu. No dosadašnji nalazi tima podržavaju preporuku da bi žene trebale jesti većinu svojih proteina u obliku voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki, iako bi također trebale konzumirati ribu i životinjske proteine zbog sadržaja željeza i vitamina B12.
Pročitajte također
Četiri razloga zašto gastroenterolozi žele da češće jedemo ovaj protein
Najlakši način da dobijete 4,5 dodatne godine života
Proteini nisu samo u mesu – Otkrijte 8 voća s proteinima i stavite ih na svoj tanjur