Pučka pravobraniteljica Diana Kovacheva poslala je mišljenja predsjedniku Narodne skupštine Rosenu Zhelyazkovu i nadležnim parlamentarnim odborima o Nacrtu zakona o državnom proračunu Republike Bugarske za 2024. koji je podnijelo Vijeće ministara, o Nacrtu zakona o državnom proračunu za javno osiguranje i Nacrt zakona o proračunu Nacionalnog zavoda za zdravstveno osiguranje. Mišljenja pučkog pravobranitelja temelje se na pritužbama građana i problemima s institucijom.
Primjerice, pučka pravobraniteljica inzistira da lijekove za liječenje djece u izvanbolničkoj skrbi preuzme RZZO. Kovačeva ističe da lijekove za liječenje akutnih bolesti djece u izvanbolničkoj skrbi Fond ne plaća, čime su neki od njih, posebno iz ranjivih skupina, čiji roditelji nemaju potrebna sredstva za nabavu, ugroženi. te nemogućnosti da njihovo dijete pravodobno završi propisani tretman. Stoga pučka pravobraniteljica inzistira da lijekove preuzme RZZO.
U svom mišljenju o nacrtu zakona o proračunu Nacionalnog zavoda za zdravstveno osiguranje, pučki pravobranitelj ističe da je planirano povećanje zdravstvenih fondova za 1,136 milijardi BGN pozitivan korak, ali ističe da to ne dovodi do značajnijeg poboljšanja pristup građana zdravstvenoj zaštiti, vidljiv u zadnjih 20 godina. Također ukazuje da osiguranje većih sredstava nije popraćeno planom reforme, koji sustavu nedvojbeno treba.
Zadržavaju se ograničenja izvanbolničke i bolničke skrbi, a slična ograničenja su preduvjet za kršenje prava građana kao pacijenata i zdravstvenih osiguranika, kao i prava pružatelja zdravstvene zaštite, te ih treba ukinuti.
“Iz pristiglih pritužbi i signala proizlazi da se već nekoliko godina ne rješava problem neplaćanja ili nedovoljne naplate iz javnih sredstava medicinskih uređaja i skupog potrošnog materijala kako u bolnici, tako iu izvanbolničkoj skrbi”, pučka pravobraniteljica ističe i inzistira na povećanju njihovog financiranja iz Fonda za zdravstvo.
Kada je hospitaliziran, tko bi trebao osigurati lijekove?
Ističe da ustanova zaprima pritužbe i signale koji ukazuju na postojanje ozbiljnih problema u opskrbi lijekovima i pristupu lijekovima, uključujući nedostatak ili manjak lijekova u mreži ljekarni.
Upozorava se na još jedan problem – nedostatak dovoljnih sredstava za preventivne preglede, istraživanja i porodničku skrb za žene bez zdravstvenog osiguranja, narušava njihova prava, pa tako i prava njihove djece.
Pučka pravobraniteljica ističe i da prijedlogom zakona nije osigurano dovoljno sredstava za liječenje djece i odraslih u zemlji i inozemstvu, kao ni za plaćanje medicinskih proizvoda, visokospecijaliziranih aparata/uređaja za individualnu uporabu, dijetetske prehrane za posebne medicinske svrhe i lijekovi za djecu.
Prema njezinom mišljenju, Kovačeva preporučuje da pregled gustoće kostiju i njezino očitavanje (“Osteodenzitometrija i interpretacija”) budu besplatni za sve žene nakon menopauze, kao i za muškarce u određenoj dobi, s obzirom na društveni značaj i težinu bolesti. moguće komplikacije.
Diana Kovačeva
Također se inzistira na tome da izdavanje elektroničke ispričnice za izostanke učenika iz zdravstvenih razloga treba platiti HZZO.
U Prijedlogu zakona o državnom proračunu za iduću godinu prof. Kovačeva navodi da je ažuriranje iznosa mjesečnih naknada za odgoj djeteta s trajnim invaliditetom do navršene 18. godine života i do završetka srednjeg obrazovanja, a najkasnije do 20. godine, regulirano čl.8e Zakona o obiteljskim potporama za djecu (ZSPD), dugo je očekivani korak te će planirano povećanje sredstava biti velika potpora obiteljima djece s teškoćama u razvoju. No, skreće pozornost na potrebu uvođenja mehanizma za automatsko ažuriranje naknada.
Ističe i još jedan ozbiljan problem koji ne nalazi rješenje u Prijedlogu zakona o državnom proračunu za iduću godinu – riječ je o visini poreznih olakšica iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak. Određenih 7920 leva, kojima se umanjuje iznos godišnje porezne osnovice za osobe s 50 i više od 50 posto smanjene radne sposobnosti, nije ažuriran od 2008. godine.
“Potrebno je naglasiti da je u trenutku uvođenja olakšice minimalna plaća iznosila 220 BGN, a kroz godine je njezin iznos porastao više od tri puta do 2023. godine. Međutim, nije uveden mehanizam za iznos ažuriranje poreznih olakšica”, ustvrdila je Kovačeva.
Drugi problem koji pučki pravobranitelj ističe je ostavljanje zajamčenog minimalnog dohotka kao osnovice za određivanje iznosa namjenske pomoći iz članka 18. Zakona o invalidima i stradalnicima rata. Prema riječima Kovačeve, izostanak izmjene normativnog akta stvara osjećaj nejednakog tretmana i zanemarivanja potreba i prava ranjive skupine, koja je među najsiromašnijima u našem društvu.
Problem s visinom socijalnih naknada po Zakonu o socijalnom osiguranju također je među naglascima po mišljenju javnog pravobranitelja. Diana Kovacheva ističe da već godinu dana nije ažurirana mjesečna naknada za odgoj blizanaca (čl. 7. st. 6. ZSPD-a), koja ostaje 75 BGN, kao ni iznos jednokratne naknade za blizanci (čl. 6a, st. 1 ZSPD) – 1200 BGN.
Prema Zakonu o državnom proračunu socijalnog osiguranja za 2024. godinu, naglašava pučka pravobraniteljica, koraci u projektu idu u dobrom smjeru, no nažalost, ni uz ovo minimalno povećanje ne postoji mogućnost približavanja minimalnoj plaći i potrebnim realni rast dohotka.
“Dok je povećanje minimalne plaće i minimalnog mjesečnog iznosa dohotka od osiguranja za samoosiguranike prijedlog koji je nužan i mora se donijeti, povećanje mirovina samo prema članku 100. DOP-a, utvrđeno kao predviđanje za Sljedeće tri godine, nažalost, ne rješava problem njihove male veličine i kontinuiranog smanjenja kupovne moći osoba u dobi za mirovinu”, napisala je pučka pravobraniteljica. Predlaže da je jedan od koraka za rješavanje problema niske visine mirovina preračun svih mirovina na temelju prosječnog dohotka osiguranja za prethodnu godinu.
Ukazuje se i na još jedan neriješen problem – staž stečen osobama s invaliditetom nakon dana nastanka invalidnosti ne uračunava se u stjecanje prava na invalidsku mirovinu zbog opće bolesti.
Mogu li dobiti svoj lijek ranije od navedenog roka?
U mišljenju o DOO-u, pučki pravobranitelj također inzistira na ubrzanju ponovne isplate dospjelih mirovina građanima.
Pučki pravobranitelj također naglašava da se predloženo povećanje maksimalnog dohotka od osiguranja s 3400 BGN na 3750 BGN predlaže bez jasne formule.
“Jasno je da maksimalni dohodak osiguranja nije statična veličina, ali smatram da njegovu veličinu treba sagledavati u odnosu na prosječni dohodak osiguranja, povećanje minimalne plaće te iznose najniže, prosječne i najviše mirovine, te iznose minimalne, prosječne i maksimalne mirovine. “, ističe javni pravobranitelj.
Prema njezinom mišljenju, Kovačeva kategorički ne podržava zadržavanje iznosa minimalne novčane naknade za nezaposlene. Prema njezinim riječima, nezaposleni, kao i korisnici novčane naknade, jedna su od socijalno najrizičnijih skupina s obzirom na niska primanja. Iz tog razloga, ona također ne podržava očuvanje minimalnog dnevnog iznosa naknade za nezaposlene – 18,00 BGN.
“Odluku o izjednačavanju minimalnog iznosa naknade za odgoj djeteta od 1. do 2. godine života u visini minimalne plaće smatram pozitivnom, ali izražavam zabrinutost zbog činjenice da ta odluka nije ugrađena kao pravni princip. Mislim da je potrebno to uključiti u Zakon o socijalnom osiguranju.
Tu treba odrediti da se najniži iznos naknade za odgoj djeteta do navršene 2. godine života, kao i doplatak za odgoj djeteta do navršene 8. godine života od strane oca (posvojitelja), izjednačava s iznosom minimalna plaća. Tako će ažuriranje naknada pratiti rast minimalne plaće”, ističe javni pravobranitelj. Također inzistira da se jednokratna naknada u slučaju smrti osigurane osobe, koja je zadržana na 540 BGN, ažurira prema stopi inflacije.
