Protein je jedan od osnovnih elemenata koje moramo dati našem tijelu kako bi ono pravilno funkcioniralo. I čuvaj zdravlje. Odnosno, ne možemo živjeti bez nje. No, poznato je da meso nije jedini ‘izvor’.
U izvješću Harvard TH Chan School of Public Health, pojašnjava se da se “protein nalazi u cijelom tijelu (mišićima, kostima, koži, kosi i gotovo svakom drugom dijelu ili tkivu). Sastoji se od enzima koji potiču mnoge kemijske reakcije i hemoglobina koji prenosi kisik u vašoj krvi.
Najmanje 10 000 različitih proteina čini nas takvima kakvi jesmo i održava nas. Neke upijamo bolje od drugih.” Očito nisu svi isti. Također je poznato da “učinci nedostatka proteina i pothranjenosti variraju u ozbiljnosti od zatajenja rasta i gubitka mišićne mase do smanjenog imuniteta, slabljenja srca i dišnog sustava i smrti.”
Protein se sastoji od aminokiselina koje se smatraju “građevnim elementima” za rast i prehranu, kao i kao izvor energije.
Osim oksigenacije (crvena krvna zrnca u ljudskom tijelu sadrže proteine koji prenose kisik, omogućujući stanicama disanje i regeneraciju), pomaže u održavanju oblika, veličine i čvrstoće mišića, ‘gradi’ ih, pomaže oporavku nakon vježbanja, ali i u ponovni rast naših tjelesnih tkiva, probavu (enzimi u crijevima lako razgrađuju proteine na manje lance aminokiselina, čineći ih lakšim za probavu, reguliraju metabolizam i sprječavaju mnoge probleme vezane uz crijeva) te dugo ostaju siti i jačaju kožu i kosu (pomaže u rastu kolagena i zacjeljivanju oštećenih tkiva).
Postoje zdravstveni djelatnici koji trgaju rublje da ništa ne može zamijeniti životinjske bjelančevine visoke biološke vrijednosti. Odnosno kravlje mlijeko, kuhano jaje, svinjetina i pileća prsa koja su lako probavljiva i imaju visok sadržaj svih važnih aminokiselina.
Prašak proteina soje ili graška sljedeći je na popisu ocjena koje su napravljene na temelju omjera sadržaja probavljivih aminokiselina u hrani kako bi se odredila kvaliteta proteina svake hrane (DIASS).
Kuhani slanutak također se smatra dobrim izvorom, dok se riža, leća, proizvodi od cjelovitih žitarica i bademi smatraju ‘lošim’ izvorima proteina – uvijek na bazi DIASS-a.
Naravno, postoje i milijuni ljudi koji ne jedu meso i uvjeravaju da postoje opcije biljnih proteina koje osiguravaju zdravlje njihovog tijela.
U svakom slučaju, imajte na umu da nam je potrebno 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine, dnevno. Količina ovisi i o tome vježbamo li, godinama, mišićnoj masi i naravno zdravstvenom stanju.
Općenito, osoba od 60 kg koja sjedi treba 48 grama proteina dnevno.
Ako izbjegavate puno mesa, osobito crvenog mesa, bilo zato što nije nešto u čemu uživate, ili ako ste vegetarijanac ili vegan, postoje mnoga rješenja za popunjavanje praznine.
Jedna od najpoznatijih su jaja.
Jaje srednje veličine daje nam 6 do 7 grama proteina. Pronašli smo paket s 10 malih jaja po cijeni od 3,49 eura.
Bjelanjak 4 grama proteina i žumanjak 2 grama.
Osim što su izvan veganske prehrane, oni koji ih imaju u prehrani prije ili kasnije shvate da su im potrebne druge mogućnosti (koliko jaja možete pojesti u životu?).
Evo pet opcija, s povrćem koje je prepuno proteina, s njihovim cijenama po kilogramu.
Usput,
1 kg mlade teleće lopatice bez kosti košta najmanje 11,90 eura,
1 kilogram svinjske lopatice bez kostiju košta od 7,05 eura i
Našli smo 1 kilogram pilećih prsa od 2,99 eura po kilogramu.
Idemo sada na povrće koje možemo jesti umjesto jaja i ‘dobiti’ iste proteine.
Špinat (svježi 1,68 eura po kilogramu/smrznuti 1,90 eura po kilogramu): ova superhrana bogata je mnogim nutrijentima. Jedna šalica kuhanog špinata ima oko 5,3 grama proteina.
Grašak/grašak (smrznuto 1,55 eura po kilogramu): smatraju se jednim od najboljih izvora biljnih proteina. 100 grama sadrži oko 5 grama proteina.
Gljiva (postoji mnogo vrsta, a najjeftinija cijena koju smo pronašli je 3,90 kilograma za pleurotus): šalica gljiva sadrži oko tri grama proteina.
Brokula (svježa 2,56 eura po kilogramu/smrznuta 2,52 eura po kilogramu): radi se i o supehrani. 100 grama sadrži oko 2,8 grama proteina.
Karfiol (svježi 1,90 eura po kilogramu): 100 grama sadrži oko 2 grama.
Krumpir (0,98 po kg): kilogram krumpira je oko 3 kom. Tri srednja krumpira daju nam 9 grama proteina (zajedno). U međuvremenu, kvaliteta krumpirovih bjelančevina, uključujući njihovu lakoću probavljivosti i aminokiseline koje sadrži, smatra se visokom.
Očito, postoje mnoge druge mogućnosti u povrću (npr. slatki krumpir, prokulice) i drugim kategorijama (tofu i sve ostalo ‘napravljeno’ od soje, cjelovitih žitarica, mahunarki, sjemenki, orašastih plodova itd.). Oni koji su zainteresirani za zamjenu, bez opasnosti za svoje zdravlje, mogu se obratiti stručnjacima.
Izvor: news247.gr
