Antibiotici su vrsta lijekova koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Ali osim ozdravljenja, što se još može dogoditi vašem tijelu?
Antibiotici imaju dugu povijest, koja seže stoljećima u prošlost kada su ljudi koristili plijesan i druge prirodne tvari za liječenje infekcija. Međutim, tek u dvadesetom stoljeću otkriveni su pravi antibiotici. Godine 1928. Alexander Fleming otkrio je penicilin, prirodni antibiotik kojeg proizvodi plijesan Penicillium. Ovo je promijenilo igru u medicinskom svijetu jer je bio prvi učinkovit tretman za bakterijske infekcije. Nakon otkrića penicilina, ubrzo su uslijedili drugi antibiotici poput streptomicina i tetraciklina. Ovi su antibiotici bili učinkoviti protiv mnogih bakterijskih infekcija i uvelike su poboljšali liječenje.
Antibiotici su spasili milijune života i još uvijek su važan dio moderne medicine. No, kako se kaže, s velikom moći dolazi i odgovornost. Pretjerana i zlouporaba antibiotika dovela je do razvoja bakterija otpornih na antibiotike, zbog čega je određene bolesti teže liječiti.
Dakle, iako antibiotici spašavaju živote, oni također mogu imati nuspojave i negativne učinke na tijelo. Dakle, sljedeći put kada budete uzimali antibiotik, obratite se svom liječniku i pažljivo slijedite njegove upute. Ovaj članak će vam pomoći da bolje razumijete što se događa s vašim tijelom kada uzimate antibiotike.
Nisu svi antibiotici isti
Mnoge klase antibiotika djeluju na različite načine. Budući da su antibiotici dizajnirani da ciljaju na određene vrste bakterija, nisu svi isti. Penicilin, na primjer, djeluje protiv gram-pozitivnih bakterija kao što su strep i stafilokok, dok tetraciklin sprječava bakterije u stvaranju proteina koji im je potreban za razvoj. Osim toga, tetraciklin se ne može uzimati s antacidima i mnogim dodacima, jer te tvari ometaju apsorpciju lijeka.
Osim toga, neki su antibiotici širokog spektra, što znači da su učinkoviti protiv velikog broja bakterija i mogu liječiti ozbiljne infekcije kostiju, srca ili mozga. Nasuprot tome, antibiotici uskog spektra posebno su učinkoviti protiv specifičnih vrsta bakterija.
Također, neki antibiotici mogu izazvati alergijske reakcije, dok drugi mogu uzrokovati probavne probleme ili druge nuspojave. Ovisno o specifičnom stanju pacijenta, to može učiniti određene antibiotike manje poželjnima.
Što se događa vašem tijelu kada uzimate antibiotike:
Mogu naštetiti prijateljskim crijevnim bakterijama
Antibiotici su učinkoviti u liječenju bakterijskih infekcija, ali također mogu naštetiti prijateljskim bakterijama u crijevima. Antibiotici ne prave razliku između prijateljskih bakterija koje žive u crijevima i onih štetnih koje uzrokuju infekcije. Kako bi se ovaj rizik sveo na najmanju moguću mjeru, važno je koristiti antibiotike samo kada je to potrebno i posavjetovati se sa zdravstvenim radnikom kako biste bili sigurni da uzimate pravi antibiotik za svoju infekciju.
Probavni mikrobiom složen je ekosustav trilijuna mikroorganizama. Ovaj ekosustav igra vitalnu ulogu u održavanju dobrog zdravlja pomažući probavu, apsorpciju hranjivih tvari i proizvodnju vitamina i hormona, te imunološki sustav tako što štiti tijelo od štetnih patogena.
Kada uzimate antibiotike, možete poremetiti osjetljivu ravnotežu crijevnog mikrobioma ubijanjem ili inhibicijom rasta prijateljskih bakterija. To može dovesti do raznih problema kao što su proljev, mučnina i otpornost na antibiotike.
Osim toga, štetne bakterije se mogu umnožiti i preuzeti vlast, što rezultira infekcijama crijeva, kao što je Clostridium difficile (C. diff).
Otpornost na antibiotike
Otpornost na antibiotike znači da bakterije razvijaju nove načine preživljavanja i otpora. Zlouporaba ili pretjerana uporaba antibiotika je kao davanje kodova za varanje bakterijama, omogućujući im da se brzo prilagode i postanu otporne. Srećom, možemo preuzeti kontrolu i usporiti širenje otpornosti mudrom upotrebom antibiotika i pod vodstvom zdravstvenog radnika.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), otpornost na antibiotike je veliki globalni zdravstveni problem. Može zahvatiti ljude svih dobi i podrijetla, a uzrokuju ga prirodni procesi kao i zlouporaba antibiotika. Kako se otpornost na antibiotike povećava, neke infekcije postaje teže liječiti, što rezultira dužim boravkom u bolnici, većim medicinskim troškovima i povećanom smrtnošću.
CDC kaže da je to zato što mikroorganizmi mogu razviti obrambenu strategiju protiv antibiotika i antimikotika. Ti su mehanizmi određeni specifičnim proteinima koje kodira DNA mikroorganizma. S vremenom, klice koje je već teško liječiti mogu postati gotovo neizlječive.
Mogu se javiti alergijske reakcije
Antibiotici mogu izazvati alergijsku reakciju kod nekih ljudi. Alergijska reakcija na antibiotike javlja se kada imunološki sustav pretjerano reagira na lijek i proizvodi previše antitijela, što dovodi do osipa, svrbeža i otežanog disanja.
U rijetkim slučajevima, alergijska reakcija na antibiotike može biti opasna po život. U većini slučajeva, kada prvi put uzmete antibiotik, možda nećete imati reakciju jer vaše tijelo stvara antitijela. Međutim, naknadna doza može biti okidač jer tijelo reagira na lijek.
Prema članku na StatPearlsu, alergijske reakcije mogu se pojaviti s bilo kojim antibiotikom, no neki imaju veću vjerojatnost da će izazvati alergijsku reakciju od drugih. Penicilin je najčešći antibiotik koji se povezuje s alergijskim reakcijama, drugi antibiotici poput cefalosporina, sulfonamida i makrolida također mogu izazvati alergijske reakcije. Ako osjetite bilo kakvu reakciju, obratite se svom liječniku za savjet.
Mogu poremetiti ravnotežu vaginalne flore
Jesu li vam ikada bili propisani antibiotici za bakterijsku infekciju, a zatim ste dobili dosadnu vaginalnu gljivičnu infekciju? Nisi sam. Antibiotici mogu poremetiti ravnotežu bakterija u vašem vaginalnom području, što dovodi do prekomjernog rasta gljivica i rezultira gljivičnom infekcijom.
Neki simptomi koje možete osjetiti kada se to dogodi su svrbež, peckanje ili bijeli, kvrgavi vaginalni iscjedak. To može biti frustrirajuće i nezgodno, ali važno je razumjeti da antibiotici nisu selektivni u svojim ciljnim bakterijama. Oni ubijaju i štetne bakterije koje uzrokuju infekciju i dobre bakterije.
Dakle, sljedeći put kada vam budu propisani antibiotici, budite svjesni mogućih nuspojava gljivične infekcije i razgovarajte s liječnikom o načinima kako je spriječiti.
Oni mogu utjecati na vaše mentalno zdravlje
Antibiotici mogu utjecati na vaše mentalno zdravlje i raspoloženje mijenjanjem ravnoteže bakterija u crijevima, što je proces poznat kao osovina crijeva i mozga. Studija u Journal of Internal Medicine izvješćuje da ova osovina povezuje crijeva s mozgom, a kada se crijevna flora promijeni, mentalno zdravlje može biti ugroženo, posebno sa simptomima depresije i anksioznosti.
Prvi slučaj depresije izazvane antibioticima prijavljen je 2010. 75-godišnji muškarac bez povijesti psihijatrijske bolesti pao je u tešku depresiju i počinio samoubojstvo. Dobio je antibiotike zbog infekcije postoperativne rane. Patolog je otkrio da je liječenje glavni uzrok njegova samoubojstva.
Ovaj je incident upozorio medicinski svijet da razmotri ovaj potencijalno ozbiljan povezani rizik. Osim toga, John Hopkins Medicine otkriva mogući povećani rizik kod pacijenata s postojećim mentalnim zdravstvenim stanjima i promjenama ponašanja.
Iako su zabilježeni slučajevi zabrinutosti za mentalno zdravlje i korištenje antibiotika, istraživanja koja povezuju antibiotike i mentalno zdravlje još su u ranoj fazi. Potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumio odnos.
Probiotici se bore za spas prijateljskih bakterija
Probiotici su korisni za održavanje zdravog imunološkog sustava i mogu biti koristan dodatak pri uzimanju antibiotika jer mogu pomoći u smanjenju ili sprječavanju nuspojava uzrokovanih njima, kao što su proljev, nadutost i plinovi. Probiotici također pomažu uspostaviti ravnotežu prijateljskih i loših bakterija u crijevima.
Osim uzimanja probiotičkih dodataka prehrani, mnoge dobrobiti možete dobiti od hrane koja sadrži probiotike, kao što su jogurt, kefir, kiseli kupus, kimchi, miso, tempeh i kombucha. Jogurt je posebno dobro poznat izvor probiotika, budući da sadrži žive kulture korisnih bakterija kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium.
Konačno, pri uzimanju antibiotika potrebno je pridržavati se nekih smjernica kako bi lijek bio učinkovit i smanjio rizik od nuspojava. Antibiotici su neučinkoviti protiv virusnih infekcija kao što je prehlada i ne smiju se uzimati za prevenciju ili liječenje ovih bolesti. Uzimanje antibiotika kada nisu potrebni također može dovesti do otpornosti na antibiotike, čineći lijek manje učinkovitim kada je potreban.
jenny.gr