Meso, jaja i mliječni proizvodi “esencijalni su izvori hranjivih tvari” za svjetsku populaciju, osobito tijekom djetinjstva i trudnoće, napominje Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) u danas objavljenom izvješću u kojem se istovremeno poziva na stočarstvo da riješi problem njegovih učinaka na okoliš.
Suočena s razmjerom pothranjenosti, agencija UN-a potiče vlade da “promiču dobrobiti hrane dobivene iz uzgoja životinja na kopnu”, koja osigurava hranjive tvari koje je “teško dobiti biljnom prehranom”.
Ovi zaključci FAO-a proizlaze iz izvješća sastavljenog nakon prikupljanja preko 500 znanstvenih članaka i predstavljenog kao “najopsežnija dosad” analiza dobrobiti, ali i rizika povezanih s proizvodima životinjskog podrijetla.
Prednosti i mogući rizici
“Hrana od životinja uzgojenih na kopnu pruža visokokvalitetne proteine, brojne esencijalne masne kiseline, željezo, kalcij, cink, selen, vitamin B12 (…) koji osiguravaju bitne funkcije za zdravlje i razvoj”, navodi organizacija. “To je osobito istinito tijekom određenih važnih razdoblja života, kao što su trudnoća, dojenje, djetinjstvo, adolescencija i starost”, dodaje FAO, koji u svoje izvješće ne uključuje plodove mora.
Konzumiranje ove hrane može smanjiti zastoj u rastu i gubitak (ili pothranjenost) kod djece mlađe od pet godina, spriječiti rađanje beba s pothranjenom težinom i spriječiti anemiju kod žena u generativnoj dobi.
Nedostaci željeza, vitamina A i cinka među “najčešćima su u svijetu”. Više od jednog u dvoje djeteta, u dobi između 3 i 6 godina, pati od barem jednog od ovih nedostataka, uglavnom u južnoj Aziji, istočnoj Aziji, Pacifiku i subsaharskoj Africi.
Izazovi stočarskog sektora
Međutim, sektor stočarstva morat će se suočiti s “određenim izazovima”, prvenstveno ekološkim, ističu druga u FAO-u Maria Elena Semedo i njegov glavni ekonomist Maximo Torrero Cullen. Osim krčenja šuma i neodrživog korištenja vode, sektor je odgovoran za 14,5% emisija stakleničkih plinova koje je uzrokovao čovjek.
oblik.gr