Svake minute 10 milijuna pušača zapali cigaretu, a 15 ljudi umre od pušenja. Brojke dolaze u povodu sutrašnjeg Svjetskog dana bez duhana, kao i pet statistika za one s tom navikom štetnom za zdravlje.
Koliko pušača?
Od 8 milijardi ljudi na Zemlji, procjenjuje se da su 1 milijarda pušači, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i The Tobacco Atlasa.
Više od 5000 milijardi cigareta konzumira se svake godine, prema The Tobacco Atlasu, informacijskom centru o pušenju američke nevladine organizacije Vital Strategies i Sveučilišta Illinois u Chicagu.
Broj pušača opada već nekoliko godina zahvaljujući mjerama protiv pušenja koje su usvojile zemlje, kao što su povećanje poreza i nedavna pojava e-cigareta.
U 2000. trećina svjetske populacije starije od 15 godina bili su pušači, u usporedbi s 20% sada.
Gdje više puše?
Najviše pušača je u Kini: zemlja s 1,4 milijarde stanovnika ima gotovo 300 milijuna pušača, prema podacima WHO-a za 2020. godinu.
Indonezija također ima veliki broj muškaraca pušača: 62,7% starijih od 15 godina puši.
Pušenje sada uglavnom pogađa najsiromašnije zemlje: 80% pušača živi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom.
U Africi i na Bliskom istoku bilježi se manji pad pušača, iako neke zemlje, poput Egipta i Iraka, idu suprotnim putem.
Koliko mrtvih?
Pušenje je broj jedan uzrok smrti koja se može spriječiti: diljem svijeta jedna osoba umre svake četiri sekunde zbog pušenja.
Aktivno ili pasivno pušenje ubilo je gotovo 9 milijuna ljudi u 2019., prema studiji “Globalni teret bolesti” objavljenoj 2021. u znanstvenom časopisu The Lancet.
Rak – uglavnom pluća –, respiratorni i kardiovaskularni problemi glavne su bolesti povezane s pušenjem.
U 20. stoljeću 100 milijuna ljudi umrlo je od pušenja, prema istraživanju objavljenom 2009. u časopisu Nature, broj veći od 60 do 80 milijuna koji su umrli u Drugom svjetskom ratu i 18 milijuna koji su umrli u Prvom svjetskom ratu. .
U prvoj polovici 21. stoljeća 450 milijuna ljudi moglo bi umrijeti od pušenja. Istodobno, to puno košta društvo: apsorbira 6% globalnih zdravstvenih troškova, prema istraživanju koje je koordinirao WHO i objavljeno 2018. u časopisu Tobacco Control.
Kakvi su učinci na planet?
Cigarete ne oštećuju samo pluća i arterije pušača, već i planet: proizvodnja i konzumacija duhana uzrokuje oslobađanje 84 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje.
Godišnje se baci gotovo milijun tona otpadne tvari, zajedno s filtrima koji sadrže acetat koji nisu biorazgradivi. Uzgoj duhana svake godine zahtijeva 22 milijarde tona vode, a duhanska industrija proizvodi 25 milijuna tona krutog otpada.
Sektor u padu?
Baš suprotno.
Prema The Tobacco Atlasu, u bogatim zemljama duhanska se industrija okreće drugim proizvodima, prije svega e-cigaretama. U zemljama s niskim i srednjim dohotkom, velike duhanske kompanije nastavljaju sa svojom “agresivnom” politikom i troše velike svote kako bi se oduprle mjerama protiv pušenja.
Američki uredi za ekonomske analize očekuju godišnji rast od oko 2,5% u idućih pet do osam godina godišnjeg prometa sektora koji će 2023. dosegnuti 940 milijardi dolara.
Za Svjetski dan bez duhana, WHO poziva poljoprivrednike da prijeđu na jestive usjeve kako bi povećali sigurnost hrane, ističući da se u Africi površina pod uzgojem duhana povećala za gotovo 20% u 15 godina.
RES-EMP