Sada, zahvaljujući najdužem znanstvenom istraživanju ljudske sreće, saznali smo tajnu dugog i zdravog života, kaže Robert Waldinger, profesor psihijatrije na Sveučilištu Harvard i direktor Harvardske studije.
On i njegov istraživački tim otkrili su da najveći pokazatelj hoćemo li doživjeti duboku starost i koliko ćemo biti sretni i zdravi nema nikakve veze s razinom kolesterola: ima sve veze s tim koliko su čvrsti naši odnosi. Znanstvenica objašnjava da veza između zadovoljstva u vezi i dobrobiti nije novo otkriće, prenosi Harpers Bazaar.
“Ako imate bolju intimnu vezu, bit ćete sretniji”, kaže Waldinger, dodajući da su otkrića da su veze utjecale na fizičko zdravlje sudionika bila iznenađujuća.
“Kad se to pokazalo u našim podacima, nismo u to vjerovali. Kako veze mogu smanjiti mogućnost srčanih bolesti ili dijabetesa tipa 2? Isprva smo mislili da bi to mogla biti mana naše studije, ali onda su druge studije počele otkrivati istu stvar”, objasnila je znanstvenica.
Kako bi prevladali ograničenja svoje studije, znanstvenici su se okrenuli sličnim studijama iz cijelog svijeta i otkrili da su sve imale slične zaključke: što ste više društveno povezani, to ćete dulje i bolje živjeti.
“Prilično je dobro poznato da društvene veze štite zdravlje, ali društvena izolacija i usamljenost uništavaju naše zdravlje”, kaže. “Morate samo razmisliti o naletu energije koji osjećate nakon dobrog razgovora, o elektricitetu koji pulsira vašim tijelom nakon dobrog smijeha ili o tome koliko je teško zaspati nakon svađe s partnerom da shvatite da je ovaj zaključak zapravo očito”, ustvrdio je znanstvenik.
Što stoji iza toga sa znanstvenog gledišta? Odnosi pomažu našim tijelima da se nose s fizičkim aspektima stresa i da se oporave od njih. Imati ljude kojima se možemo obratiti u teškim trenucima ili čak nekoga kome se možemo povjeriti u lošem danu, pomaže u regulaciji našeg primarnog hormona stresa, kortizola, koji zauzvrat smanjuje upalu i vjerojatnost od po život opasnih bolesti ili stanja koja smanjuju kvalitetu života, kao što su koronarna bolest srca ili artritis.
Stres je normalan dio svakodnevnog života i naša tijela moraju prijeći u način borbe ili bijega kada smo pod stresom. Ali trebali bi se vratiti na početnu vrijednost kada stres nestane.
“Vjerujemo da ako ljudi nemaju s kim razgovarati, žaliti se ili raspravljati o situaciji, mogu ostati na niskoj razini borbe ili bijega s višim razinama cirkulirajućih hormona stresa, višim razinama upale i to postupno slabi tjelesnih sustava”, dodaje Robert Waldinger.
Kad je prva skupina sudionika harvardske studije navršila osamdeset godina, istraživači su se vratili na svoje podatke o srednjim godinama kako bi vidjeli mogu li predvidjeti tko će od njih izrasti u sretne i zdrave osmogodišnjake. Otkrili su da su oni koji su bili najzadovoljniji svojim vezama u dobi od 50 godina bili zdraviji u dobi od 80 godina te su također dokazali da topli, sigurni i brižni odnosi štite od fizičke boli. U studiji na 80-godišnjacima, oni u sretnim vezama izvijestili su da su čak i u danima kada su imali fizičku bol, njihovo raspoloženje ostalo radosno. I njihova su sjećanja dulje ostala živa.
Margarita Blagoeva