O njoj se mnogo govorilo zdrava dijeta, koje bismo namirnice trebali preferirati, ali i koje izbjegavati u svakodnevnom životu kako bismo osigurali snažan i zdrav organizam. No, naše zdravlje ne ovisi isključivo o vrsti hrane koju biramo, već i o drugim čimbenicima, poput podrijetla, kuhanje i njihovo održavanje. Pogreška u načinu na koji je hrana kuhana ili pohranjena dovoljna je da uzrokuje Trovanje hranomvirusna ili bakterijska infekcija, koja svake godine pogađa milijune ljudi s neugodnim simptomima.
Dakle, na što trebamo obratiti pozornost u hrani koju konzumiramo? Mikrobiologinja Primrose Freestone, predavačica kliničke mikrobiologije na Sveučilištu Leicester u svom članku u The Conversation daje sve odgovore.
Prvo, trebali biste osigurati higijena ruku svaki put kada dođete u dodir s hranom. Ovo je primarni korak za izbjegavanje neželjenih infekcija.
Također obratite posebnu pozornost na prakse kuhanja koje slijedite. Dr. Freestone savjetuje, na primjer, da redovito provjeravate Datum isteka roka trajanja na pakiranjima hrane koju ćete kuhati te preporuča da ih ne koristite čak i ako im nije istekao rok trajanja, ako pakiranje izgleda oštećeno ili ako nakon otvaranja izgled ili miris hrane nije onakav kakav bi trebao biti.
RELEVANTNI ČLANCI
Izbjegavajte, u isto vrijeme, koristiti ih iste daske za rezanje sirove i kuhane hrane. Ako to uradiš roštilj, meso treba biti dobro kuhano. Termometar za kuhanje pomoći će vam provjeriti kuhanje. Ne konzumirajte meso čija je unutarnja temperatura niža od 70 ℃.
Također bi bilo najbolje da ne bude zagrijte kuhanu rižu. Sirova riža može sadržavati spore Bacillus cereus, mikroba koji uzrokuje trovanje hranom. Iako kuhanje ubija zametne stanice, sjemenke preživljavaju. Ako se riža ostavi na sobnoj temperaturi da se ohladi, moguće je da sjemenke prerastu u bakterije, koje zauzvrat mogu stvoriti toksine. U roku od nekoliko sati od gutanja, toksini mogu izazvati povraćanje i proljev, simptome koji obično traju do 24 sata.
Stručnjakinja, pritom, ističe kako postoje određene namirnice koje je općenito dobro konzumirati na određeni način. Tipičan primjer su sirovo školjka. Kamenice, na primjer, pogoduju koncentraciji mikroba, kao što su Vibrio i norovirus, u njihovom tkivu. Zaražena kamenica ne izgleda, miriše ili ima drugačiji okus, ali vas svejedno može jako razboljeti. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti procjenjuje da se oko 80 000 ljudi zarazi Vibrio iz sirovih kamenica, a samo u SAD-u 100 ljudi umre od njega svake godine. Ista razina rizika odnosi se na sve sirove školjke. Iz tog razloga radije ih konzumirajte dobro kuhane jer visoka temperatura kuhanja učinkovito ubija štetne mikrobe.
Još jedna prehrambena navika koju stručnjak izbjegava je pripremljene salate. Utvrđeno je da pakirana zelena salata, primjerice, može sadržavati klice koje uzrokuju trovanje hranom, poput E coli, salmonele i drugih. Istraživački tim je otkrio da ti patogeni rastu više od tisuću puta bolje u sokovima od lišća salate, čak i ako je vrećica u hladnjaku. Zabrinjavajuće je i to što isti mikrobi koriste sokove salate kako bi postali zarazniji, uzrokujući još ozbiljnije infekcije. Stručnjakinja pak pojašnjava da će većina gotovih salata biti sigurna ako se čuvaju u hladnjaku, dobro operu prije konzumacije i konzumiraju što prije nakon kupnje.
Također je izuzetno važno da čuvajte osjetljivu hranu hladno i pokrivenobudući da je rast mikroba posebno pogodan kada je hrana izložena temperaturi od 30 ℃ dulje od nekoliko sati.
Izbjegavajte, štoviše, objedovanje na otvorenom, kao što je piknik ili a roštilj. Vanjski okoliš povećava rizik od trovanja hranom. Istodobno, u vanjskom okruženju ima više insekata, koje privlači hrana i pogoduju razvoju mikroba, poput E coli, salmonele i drugih.
Veliku pažnju, na kraju, treba posvetiti namirnicama navedenim u toplim i hladnim švedski stol. Hrana može biti izložena insektima, prašini i, naravno, prisutnosti velikog broja ljudi, sa svime što to podrazumijeva za higijenu hrane. Također, klice postoje u zraku koji je bogat bakterijama, gljivicama i virusima. U svakom švedskom stolu postoji pravilo o dva sata hranjenja: osjetljiva hrana neće biti sigurna za jelo nakon dva sata ako se ne drži pokrivena u hladnjaku. Također je dobro znati da bakterije koje uzrokuju trovanje hranom mogu brzo rasti ako se hrana drži ispod 60 ℃.
Čitaj više:
Hrana: Koliko ju je puta sigurno podgrijavati – Korisni savjeti
Piletina i riba: Greške u kuhanju koje dovode do stvaranja kancerogenih tvari
Zašto ne smijemo jesti kuhano ulje