Ne samo okoliš, pothranjenost i pasivan način života mogu utjecati na zdravlje. Negativne emocije koje nas čine njihovim taocima nemaju ništa manje razorne posljedice.
Ljudi su emotivna bića. Možemo doživjeti mnogo osjećaja, a ponekad i nekoliko odjednom – i pozitivnih i negativnih. Ali neka iskustva kojima nismo dali oduška, nego smo ih zakopali duboko u sebi, zapravo nigdje ne nestaju. Samo se izlijevaju u obliku zdravstvenih problema.
Kako psihički problemi i negativnost utječu na naše tijelo i koji organi zbog toga pate?
• Agresija utječe na čeljust
Bol u čeljusti dolazi od stalno potiskivane agresije. Sjećate li se što radimo kada smo ljuti? Tako je – nehotice stisnemo zube. Ova naizgled jednostavna gesta može dovesti do uništenja temporomandibularnog zgloba. Pogotovo ako se kod nas često pojavljuje.
• Strah od neispunjenja očekivanja drugih pritišće leđa
Ako se osoba često saginje, počinje boljeti kralježnica i donji dio leđa. Ali postoji i psihosomatski razlog za ovakav položaj leđa. Takvo je držanje karakteristično za one koji se boje da neće ispuniti očekivanja drugih i da se neće moći nositi s dužnostima koje su im dodijeljene. Zapravo, čini se da ova osoba nosi teret koji nadilazi njene snage.
Emocije bjesne – debljate se
• Glava, vrat, ramena, nadbubrežne žlijezde i bubrezi pate od straha koji vreba
Jedan od najosjetljivijih dijelova ljudskog tijela su glava i vrat, gdje se nalazi karotidna arterija. To su prva mjesta koja automatski zatvaramo ako se želimo zaštititi. Ljudi koji često doživljavaju strah nehotice “uvlače” glavu u ramena, podižući ih. Ako često radite ovaj pokret, mogu se pojaviti migrene i osteohondroza.
Ništa manji strah ne utječe na bubrege, nadbubrežne žlijezde i reproduktivni sustav. Doživljavajući ovu negativnu emociju, nesvjesno blokiramo protok energije, pokušavajući se zaštititi. Brzina disanja se smanjuje, protok krvi počinje cirkulirati sporije. Nije slučajno što strah često opisujemo ovim narodnim izrazom: Sledila mi se krv u žilama. Od intenzivnog straha mogu se javiti bolesti nadbubrežne žlijezde, bubrega, urinarnog trakta, bolovi u leđima i inkontinencija.
• Potisnuti bijes utječe na srce i jetru
Rizik od srčanog udara, dijabetesa ili čak raka veći je kod onih koji ljutnju doživljavaju češće od ostalih, a pritom je ne izražavaju otvoreno, već je zaključavaju u svom tijelu. Kad je čovjek jako ljut, krvne žile mu se stežu, puls i disanje se ubrzavaju, krvni tlak raste. Posljedično, to dovodi do trošenja stijenki arterija i razvoja kardiovaskularnih bolesti.
• Srce i mozak glavne su žrtve stresa
Drugi faktor koji utječe na zdravlje našeg srca je stres. Naravno, mali trzaj nam nikada ne može naškoditi. Ali ako živite u ovom stanju predugo, to može dovesti do bolesti poput čira na želucu, astme, sindroma iritabilnog crijeva, visokog krvnog tlaka i bolesti srca. I to nije sve! Stres može uzrokovati gubitak kose, razdražljivost, nesanicu, glavobolju, hipertenziju itd.
Reklame nezdrave hrane izazivaju pozitivne emocije, zdrave ne
• Tuga ometa rad pluća
Uzrok problema s plućima je tuga. I ova emocija traje duže od svih ostalih. Dugotrajna tuga uzrokuje otežano disanje i umor, slabi pluća. Tijekom tuge čovjeku je teško disati, zrak ulazi u pluća kao da mora svladati neku nevidljivu barijeru. Razumljivo je zašto u ovom slučaju osoba može razviti astmu, bronhijalne bolesti i drugo.
• Ljubomora i zavist uzroci su bolesti mozga, žučnog mjehura i jetre
Ljubomora sprječava ljude da jasno razmišljaju. Počinju osjećati tjeskobu, stres, a ponekad čak i depresiju. Zbog toga njihovo tijelo počinje proizvoditi i otpuštati prekomjerne količine adrenalina i norepinefrina u krv. Utječu na žučni mjehur, uzrokuju stagnaciju krvi u jetri, slabljenje imunološkog sustava, nesanicu.
Ne biste trebali gomilati neizgovorene pritužbe, ljutnju i mržnju u sebi – dobro je da te emocije nađu odušak. Ali ispravno da nikome ne naškodi. Na primjer, možete se baviti sportom, jogom, meditacijom, raznim tehnikama opuštanja. Ili potražite pomoć psihologa.
Milena Vasileva