Ideja o ograničavanju svih vaših obroka na strogo određeno vrijeme svaki dan može se činiti teškom, pretjerano restriktivnom i u konačnici nepoželjnom. Nova istraživanja s King’s Collegea u Londonu, međutim, daju vam neke dobre razloge da isprobate ovaj obrazac prehrane.
Povremeni post (IF), tj. jedenje unutar određenog vremenskog okvira unutar dana, danas je popularna praksa mršavljenja. To tvrde nova znanstvena saznanja, predstavljena na ovogodišnjem Europskom nutricionističkom kongresu u Beogradu jedenje unutar vremenskog okvira od deset sati povezano je s više energije, boljim raspoloženjem i nižim razinama gladi.
Na primjer, ako prvi obrok pojedete u 9 ujutro, trebali biste prestati jesti u 7 popodne, a preostalih 14 sati trebali biste postiti, odnosno potpuno se suzdržati od jela.
Iako mnogi zagovornici povremenog posta zagovaraju čak i kraći vremenski okvir konzumacije hrane (npr. 6 sati), nalazi nove studije potvrđuju da čak i manje restriktivan vremenski okvir, poput 10 sati, još uvijek ima značajne dobrobiti za zdravlje, poput promjena raspoloženja , energije i gladi.
U studiji je sudjelovalo 37.545 ljudi koji su se prijavili na aplikaciju ZOE Health i završili trotjedno osnovno razdoblje intervencije. Tijekom prvog tjedna sudionici su zamoljeni da jedu kao i obično, dok su sljedeća dva tjedna zamoljeni da promatraju desetosatni “prozor” konzumiranja hrane. Osim utvrđenih dobrobiti, istraživanje je također zaključilo da oni koji su se pridržavali određenog vremenskog okvira konzumiranja hrane imali su bolje rezultate u usporedbi s onima koji su svakodnevno mijenjali svoj prehrambeni “prozor”. U međuvremenu, oni koji su imali duži period jela prije testa imali su još veću korist nakon toga.
“Ovo je najveća studija do danas o povremenom postu i pokazuje da ovaj obrazac prehrane doista može poboljšati ljudsko zdravlje. Najbolji nalaz studije je da sugerira da ne morate biti pretjerano strogi u pogledu toga koliko će vaš vremenski okvir prehrane biti restriktivan da biste vidjeli rezultate. Desetosatni “prozor” jedenja podnošljiv je za većinu ljudi i može značajno utjecati na raspoloženje, energiju i glad”, komentirao je dr. Sarah Berry s King’s Collegea u Londonu.
“Ova studija naglašava važnost vaših prehrambenih navika. Utjecaj prehrane na zdravlje nije vezan samo za ono što jedete, već i kada. Vrijeme jedenja važno je prehrambeno ponašanje koje može imati koristi za zdravlje. Nalazi pokazuju da ne trebamo stalno jesti. Većina ljudi će se i dalje osjećati sitima i istovremeno učinkovitije mršaviti ako ograniče unos hrane na određeni vremenski okvir deset sati,” dodala je dr. Kate Bermingham Ph.D., s King’s College London i ZOE.
ygeiamou.gr