Nova studija ispitala je učinak dodataka vitamina D na depresiju. Istraživači su otkrili da suplementacija vitaminom D ima mali do umjereni učinak na simptome depresije kod starijih osoba. Rezultati su pokazali da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se ispitao učinak kombiniranja vitamina D sa standardnim tretmanom za depresiju, piše Medicalnewstoday.com u svom članku.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 5% starijih osoba u svijetu živi s depresijom. Iako ne postoji definitivan lijek za depresiju, simptomi se često mogu kontrolirati psihoterapijom i prepisanim antidepresivima. Prethodna istraživanja ispitivala su uzročne veze između vitamina D, upale i depresije.
Na primjer, studija iz 2013. povezala je niske razine vitamina D s depresijom. Druga studija iz 2011. sugerira da razine vitamina D mogu pomoći u reguliranju upale, koja je povezana s depresijom. Međutim, sustavni pregledi i meta-analize koje ispituju odnos između razine vitamina D i depresije imaju mješovite rezultate.
No nova studija provela je sustavni pregled i meta-analizu randomiziranih kontroliranih ispitivanja (RCT) koja su ispitivala učinkovitost suplementacije vitaminom D u smanjenju simptoma depresije u usporedbi s placebom.
Kako zimi racionalno unositi vitamine D i C
Istraživači su otkrili da dodaci vitamina D jednaki ili veći od 2000 pojedinačnih jedinica (IU) dnevno mogu pomoći u smanjenju simptoma depresije, iako su primijetili da su njihovi rezultati “vrlo niske sigurnosti”. Istraživanje je nedavno objavljeno u Critical Reviews in Food Science and Nutrition.
Za potrebe studije, istraživači su pogledali povijest bolesti 53.235 ljudi. Proučili su podatke uključujući dob, razine vitamina D na početku i nakon liječenja te izvješća o simptomima depresije.
Kako se ispostavilo, istraživači su otkrili da suplementacija vitaminom D ima mali do umjereni učinak na simptome depresije. Veličina učinka bila je nešto veća kod ljudi s početnom razinom vitamina D ispod 50 nanomola po litri (nmol/L) — granična vrijednost za niske razine vitamina D — nego kod onih s početnom razinom vitamina D iznad tog praga. Istraživači su također primijetili da dok su doze do 2000 IU dnevno imale mali do umjereni učinak, one koje su uzimale više od 4000 IU dnevno imale su značajniji učinak. Osim toga, čini se da unos vitamina D ima značajniji učinak ako se uzima kraće od 12 tjedana, u usporedbi s duljim razdobljima.
Istraživači su također primijetili da je dodatak vitamina D pozitivno utjecao na 1116 osoba s dijagnozom velikog depresivnog poremećaja (MDD), također poznatog kao klinička depresija. Dodatak vitamina D također je imao pozitivan učinak na simptome depresije kod 407 osoba s perinatalnom depresijom.
Mali, ali statistički značajni pozitivni učinci primijećeni su kod pacijenata koji su uzimali antidepresive uz dodatak vitamina D. Međutim, otkrili su da je placebo bio malo korisniji od suplementacije vitaminom D u podskupini zdravih ljudi bez dijagnoze kliničke depresije.
Na pitanje kako bi unos vitamina D mogao biti povezan s upalom i depresijom, dr. Monique Aucoin, ND, MSc, naturopatska liječnica i viša suradnica na Kanadskom fakultetu za naturopatsku medicinu, koja nije bila uključena u studiju, kaže: “Točno mehanizam Utjecaj vitamina D na mozak i mentalno zdravlje nije jasan. Postoje dokazi da vitamin D može modulirati ili uravnotežiti dijelove imunološkog sustava koji su uključeni u upalu.”
Dr. Aucoin dodaje da sve više dokaza ukazuje na to da mentalni poremećaji mogu biti povezani s povećanom upalom u tijelu, te da smanjenje razine upale može imati terapijske prednosti.
Boris ALEKSANDROV
