Mogu li vježbe za mozak pobijediti trošenje koje dolazi s godinama?
Ako na internetu pretražujete “vježbe za mozak”, naći ćete prijedloge za sve, od sudokua do šaha. Pronaći ćete i posebne vježbe za mozak ili aplikacije koje obećavaju poticanje pamćenja, pozornosti i još mnogo toga, s ciljem da vas održe mentalno oštrim bez obzira na dob. I često te vježbe tvrde da su poduprte znanošću. Ali djeluju li oni stvarno?
Odgovor nije ni da ni ne. Znanstvenici kažu da ovisi. Moguće je da su te vježbe korisne kao dio općeg skupa stvari koje radite dok starite, uz tjelovježbu, uravnoteženu prehranu, kvalitetan san i općenito dobar i kvalitetan život. Mnogo toga možete učiniti kako biste ostali u formi, a dio toga može biti i vježbanje mozga.
Ipak, mnoge aplikacije obećavaju da će izvođenje njihovih vježbi čak i nekoliko minuta dnevno spriječiti demenciju. Ali stvarnost je suptilnija i kompliciranija.
Studija o naprednom kognitivnom treningu za neovisne i vitalne starije osobe (ACTIVE) izvješćuje o nekim prednostima treninga mozga za odrasle. Ispitivanje je obuhvatilo više od 2800 ljudi u dobi od 65 i više godina. Istraživači su ga osmislili kako bi testirali mogu li različite vrste treninga mozga pomoći ljudima da poboljšaju kognitivne sposobnosti, bez obzira na dob.
Sve u svemu, nalazi su to pokazali nekoliko tjedana treninga mozga je djelovalo. Ljudi su općenito postali bolji u vještinama na koje je ciljano treniranje. Stoga su oni koji su bili obučeni za brzo vizualno pretraživanje uspjeli brže. Oni koji su radili na rješavanju problema obično su napredovali u ovom području. Trening pamćenja također je doveo do nekih poboljšanja, iako rjeđe.
Barem su neki ljudi postali bolji u obavljanju vrsta mentalnih testova koje su vježbali tijekom studije. No, prije nego što odjurite u potragu za sličnim vježbama za mozak, pričekajte malo. Studija nije pronašla dokaze da su ova poboljšanja testova pomogla ljudima u svakodnevnom životu. Moguće je da je to zato što ispitanici u studiji nisu imali kognitivna oštećenja kada su testovi počeli.
Kako bi otkrili hoće li obrazovanje pomoći ljudima kasnije u životu, istraživači su pratili sudionike iste studije 10 godina kasnije, kada su u prosjeku imali 82 godine. A, bilo je i skromnih dobrih vijesti. Otprilike 60% ljudi koji su trenirali svoj mozak u studiji izjavilo je da se dobro ili bolje snalaze sa svakodnevnim životnim aktivnostima. Međutim, istraživači su izvijestili da su koristi u najboljem slučaju skromne, vjerojatno zato što su u igri mnogi drugi čimbenici.
Mi to znamo treniranje mozga djeluje kod nekih ljudimeđutim, postoji ograničeno razumijevanje mehanizma.
Postoje i neki dokazi da neke igre mogu biti korisne za mozak, ali to ne znači da njihovo igranje neće uzrokovati demenciju. Stoga je vjerojatno najbolje raditi stvari koje vas općenito potiču na učenje i angažiranost u životu, kao što je učenje glazbenog instrumenta ili stranog jezika ili bavljenje kreativnim umjetničkim aktivnostima.
Ako volite društvene igre ili karte, igrajte. Koje god aktivnosti da odaberete kako biste ostali mentalno aktivni, dobro je nastaviti ih raditi.
Konačno, važno je uzmite si vremena i budite dosljedni. Kao što ako prestanete vježbati, ne očekujete da ćete ostati u formi ili održati svoje vrijeme trčanja, isto vrijedi i za vježbanje vašeg mozga.
jenny.gr