Da vas pri ulasku u supermarket prodavač pozove da kušate neki od brojnih pekmeza, svih vrsta, raspoređenih na pultu, bi li vas to kušanje uvjerilo da kupite? Sa stajališta ekonomista, odgovor bi vjerojatno bio pozitivan zahvaljujući obilju mogućnosti. Za psihologe, pak, stvari stoje nešto drugačije…
Gornji primjer nije slučajan već je dio niza eksperimenata koje je 2000. provela američka psihologinja Sheena Iyengar Mark Leeper, a rezultati su pokazali da što je manje alternativa, veća je vjerojatnost da će netko donijeti odluku. Točnije, gotovo trećina (30%) kupaca kupila je džem kada je na pultu bilo šest okusa, što je palo na 3% kada je bilo 24 okusa.
Iako kupnja džema nije problem koji će nas svakodnevno mučiti, to ne vrijedi za sve odluke koje smo primorani donijeti. “Skoro svako jutro suočavam se s istim dilemama. Da probudim ženu poljupcem ili da je pustim da još spava. Trebam li ustati iz kreveta ili samo stisnuti odgodu? I to prije nego što sam uopće popio svoju prvu šalicu kave”, kaže profesor znanosti o odlučivanju na Sveučilištu Southampton, dr. Yaniv Hanoch, koji se bavi stresom svakodnevnih odluka i kako njime upravljati u nedavnom članku u Conversation , navodeći zanimljive dokaze uz studije o staklenkama pekmeza.
Je normalno
Svakodnevno smo pozvani donositi mnoštvo odluka koje obično nazivamo “trivijalnim”, možda se čak i osjećati glupo ako izgubimo dovoljno vremena razmišljajući o njima. Naravno, koliko god djelovale lagane, one mogu nositi jako emocionalno opterećenje pa, da navedemo primjer profesora, odabir odjeće za romantičan izlazak nije samo stvar mode.
Stoga će razumijevanje zašto takve male odluke izazivaju stres biti prvi korak u svladavanju načina kako njime upravljati. Kao što dr. Hanoch primjećuje, normalno je da ljudi misle da nemaju potrebnu stručnost za donošenje dobrih odluka. Uostalom, čak i ako ih prime, vrlo često će ih nakon toga obuzimati neizvjesnost.
To je stvar karaktera
Postoje studije koje su se usredotočile na strategije koje se koriste za donošenje odluka i njihove učinke na ljudsko blagostanje. Nalazi su doveli do dviju dominantnih strategija, maksimiziranja i zadovoljstva, pri čemu prva opisuje tendenciju kontinuirane potrage do najboljeg mogućeg izbora, a potonja je izbor koji donosimo prvom prilikom kada nešto zadovolji naše kriterije pretraživanja.
Osobine naše osobnosti igrat će ključnu ulogu u našoj sklonosti ka maksimiziranju ili zadovoljstvu, i to ne bez cijene: istraživanje svakodnevnih odluka povezalo je maksimiziranje sa smanjenim životnim zadovoljstvom i većim izgledima za žaljenjem nakon odluke, što se možda objašnjava melankolijom uzrokovana stalnom mišlju da je možda postojalo nešto bolje.
Rješenje za moć navike
Prema profesoru, odluke mogu biti psihički iscrpljujuće, pogotovo one koje se donose svakodnevno. Jedan od načina da prevladamo prepreke koje nam se nađu na putu jest da ih pretvorimo u navike. Pretvaranjem svakodnevnih odluka u rutinu (u koje vrijeme ustati, što obući itd.) ili čak smanjenjem broja alternativa, možemo pružiti rješenje za mučnu i neizbježnu situaciju.
ygeiamou.gr