Papir izgleda tako lagan, tanak i bezopasan. Međutim, posjekotine koje uzrokuje iznimno su bolne i mogu boljeti danima.
Dr. Hailey Goldbach, dermatologinja s UCLA Healtha, razgovarala je s Daily Mailom pokušavajući objasniti zašto uzrokuju toliko boli, kako nas element iznenađenja ostavlja s više boli i kako se možemo pobrinuti da brže zacijele.
Dr. Goldbach je objasnio da je jedan od razloga zašto posjekotine na papiru toliko bole to gdje se događaju: uglavnom na prstima. “Imamo živčane završetke po cijelom tijelu”, rekao je. “Na mjestima gdje postoji profinjen pokret i osjet – poput usana ili vrhova prstiju – koja imaju veliku gustoću živčanih završetaka.”
Ovi živčani završeci šalju signale mozgu o stvarima koje bi mogle uzrokovati poderotine na koži, kao što su ekstremni vremenski uvjeti i kemikalije.
Drugi razlog zašto posjekotine na papiru toliko bole je taj što cijeli dan koristite ruke, što znači da se rana stalno otvara.
“Često dobijemo posjekotine od papira na vrhovima prstiju ili potkoljenicama, mjestima koja su potpuno drugačija od onih koje može zarezati nož”, kaže dr. Goldbach.
“Teško je ne koristiti ruke, tako da postoji stalni pritisak na ranu bez davanja šanse da zacijeli.”
I sam papir je još jedan razlog zašto nam te površinske rane ostavljaju toliko boli. Papir možda izgleda glatko, ali ako ga proučavate pod mikroskopom, vidjet ćete da mu je rub zapravo nazubljen.
“Papir je prilično oštar, nazubljen na rubu”, rekao je dr. Goldbach. “Odsječe te vrlo brzo prije nego što to uopće imaš priliku shvatiti.” To zauzvrat ostavlja rez koji je sve samo ne gladak.
Osim toga, papir se izrađuje od drvne mase, pamuka i drugih vlakana koja mogu ostati u rani. I to je potpuno drugačiji rez od noža ili britve.
“Papir može sadržavati vlakna koja mogu izazvati upalu, stoga je važno staviti prst pod vodu i oprati ranu sapunom”, objašnjava dr. Goldbach.
Osim toga, rezovi papira su prilično plitki, što otežava rješavanje. Kada netko dobije duboku posjekotinu, stvaraju se krvni ugrušci koji sprječavaju krvarenje, a zatim se stvara kora koja štiti ranu.
Ali papir stvara rezove dovoljno duboke da dosegnu neuroreceptore, ali ne dovoljno duboke da aktiviraju mehanizam zgrušavanja, što znači da je potrebno više vremena da se mrtve stanice zamijene novom kožom.
Dr. Goldbach je dodao da postoje i mentalni i emocionalni elementi zbog kojih posjekotine na papiru bole više od ostalih.
“Postoji psihološki element iznenađenja, kada se nešto dogodi tako brzo da nemate vremena maknuti ruku”, kaže. Kod nekih drugih ozljeda osjećaš pritisak pa imaš vremena reagirati.
Čak je dodao da, budući da ne očekujemo da ćemo se ozlijediti papirom, iznenađenje posjekotine ostavlja više boli. “Nastojimo biti oprezni kada koristimo nož jer znamo da uvijek postoji rizik”, rekao je dr. Goldbach. I dok smo s nožem oprezni, s papirom to nije slučaj.
Ako se posječete na papir, dr. Goldbach preporučuje pranje rane sapunom i vodom i stavljanje zavoja. “Da budemo sigurni da je čisto i pokriveno kako bismo izbjegli ponovne ozljede”, rekao je.
Preporuča i da zanemarimo staru poslovicu da ranu ne treba stavljati zavoj kako bi brže zacijelila. Naprotiv, naglašava da će rane pod zavojem biti manje bolne, a mrtve stanice brže će se zamijeniti novima.
iefimerida.gr